Rastok: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Rastok''' (Rastočko polje) [[krško polje|krško]] je polje koje se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Granica ga dijeli na dva dijela: sjeverozapadni dio površine 8 km<sup>2</sup> koji pripada [[Vrgorac|Vrgorcu]], i jugoistočni dio površine 9,7 km<sup>2</sup>, koji pripada području [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok paralelno s rijekom Tihaljinom – Mladom – Trebižatom. Dugo je 12 km, prosječne širine 1,5 km a melioracijska površina mu je 17,7 km<sup>2</sup>. Glavni vodotok polja je Matica Rastoka, koja je kanalom Parilo – Brza voda spojena s rijekom [[Mlade|Mladom]] radi navodnjavanja polja. Polje je karakteristično po neuobičajeno velikom broju ponora, posebno u hercegovačkom dijelu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/16647 Branimir Vukosav: Prostorna diferencijacija vrgoračkog područja na temelju krških prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja (Geoadria, Vol. 11 No. 2, 2006.)] (pristupljeno 29. ožujka 2020.</ref>
'''Rastok''' (Rastočko polje) [[krško polje|krško]] je polje koje se nalazi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Granica ga dijeli na dva dijela: sjeverozapadni dio površine 8 km<sup>2</sup> koji pripada [[Vrgorac|Vrgorcu]], i jugoistočni dio površine 9,7 km<sup>2</sup>, koji pripada području [[Ljubuški|Ljubuškog]]. Proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok paralelno s rijekom Tihaljinom – Mladom – Trebižatom. Dugo je 12 km, prosječne širine 1,5 km a melioracijska površina mu je 17,7 km<sup>2</sup>. Glavni vodotok polja je Matica Rastoka, koja je kanalom Parilo – Brza voda spojena s rijekom [[Mlade|Mladom]] radi navodnjavanja polja. Polje je karakteristično po neuobičajeno velikom broju ponora, posebno u hercegovačkom dijelu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/16647 Branimir Vukosav: Prostorna diferencijacija vrgoračkog područja na temelju krških prirodno-geografskih i društveno-geografskih obilježja (Geoadria, Vol. 11 No. 2, 2006.)] (pristupljeno 29. ožujka 2020.</ref>


Vrlo je pogodno za vinogradarstvo. Spada u [[vrgoračko vinogorje]]. Ovdje su veliki nasadi vinove loze, uz polja [[Jezero (Vrgorac)|Jezero]] i [[Bunina|Buniu]], na kojima prevladavaju autohtone sorte [[zlatarica vrgorska]], [[trnak]] i [[plavka]], preko 10 milijuna trsova. <ref name=danidalm>P.I.: [https://dalmatinskiportal.hr/turizam/u-vrgorcu-danas-zapocinju-8--dani-dalmatinskog-prsuta-i-vina/240127 ''U Vrgorcu danas započinju 8. Dani Dalmatinskog pršuta i vina '']. Dalmatinski portal. 20. lipnja 2025. Pristupljeno 2025.</ref>
Vrlo je pogodno za vinogradarstvo. Spada u [[vrgoračko vinogorje]]. Ovdje su veliki nasadi vinove loze, uz polja [[Jezero (Vrgorac)|Jezero]] i [[Bunina|Buninu]], na kojima prevladavaju autohtone sorte [[zlatarica vrgorska]], [[trnak]] i [[plavka]], preko 10 milijuna trsova. <ref name=danidalm>P.I.: [https://dalmatinskiportal.hr/turizam/u-vrgorcu-danas-zapocinju-8--dani-dalmatinskog-prsuta-i-vina/240127 ''U Vrgorcu danas započinju 8. Dani Dalmatinskog pršuta i vina '']. Dalmatinski portal. 20. lipnja 2025. Pristupljeno 2025.</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 22. lipanj 2025. u 00:25

Rastok (Rastočko polje) krško je polje koje se nalazi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Granica ga dijeli na dva dijela: sjeverozapadni dio površine 8 km2 koji pripada Vrgorcu, i jugoistočni dio površine 9,7 km2, koji pripada području Ljubuškog. Proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok paralelno s rijekom Tihaljinom – Mladom – Trebižatom. Dugo je 12 km, prosječne širine 1,5 km a melioracijska površina mu je 17,7 km2. Glavni vodotok polja je Matica Rastoka, koja je kanalom Parilo – Brza voda spojena s rijekom Mladom radi navodnjavanja polja. Polje je karakteristično po neuobičajeno velikom broju ponora, posebno u hercegovačkom dijelu.[1]

Vrlo je pogodno za vinogradarstvo. Spada u vrgoračko vinogorje. Ovdje su veliki nasadi vinove loze, uz polja Jezero i Buninu, na kojima prevladavaju autohtone sorte zlatarica vrgorska, trnak i plavka, preko 10 milijuna trsova. [2]

Izvori