m Zamjena teksta - '{{fas icon}}' u '{{per oznaka}}' |
m Zamjena teksta - '[[Politička geografija|' u '[[Politički zemljopis|' |
||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
'''Šat al-Arab''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''Arapska obala'') ili '''Arvand-Rud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ''rijeka Arvand''), [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja se protječe kroz [[Irak]] i [[Iran]]. | '''Šat al-Arab''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''Arapska obala'') ili '''Arvand-Rud''' ([[Perzijski jezik|perz.]] ''rijeka Arvand''), [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] koja se protječe kroz [[Irak]] i [[Iran]]. | ||
[[Izvor]] rijeke spojnica je glavnih tokova [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a kod [[Irak|iračkog]] grada [[Kurna|Kurne]], a nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od četiri [[Metar|metra]]. Rijeka se proteže dužinom od 200 [[km]] i ulijeva se u [[Perzijski zaljev]] između iračkog poluotoka [[Fav (poluotok)|Fav]] i iranskog otoka [[Hezr|Hezr (Abadan)]]. U kontekstu [[ | [[Izvor]] rijeke spojnica je glavnih tokova [[Eufrat]]a i [[Tigris]]a kod [[Irak|iračkog]] grada [[Kurna|Kurne]], a nalazi se na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od četiri [[Metar|metra]]. Rijeka se proteže dužinom od 200 [[km]] i ulijeva se u [[Perzijski zaljev]] između iračkog poluotoka [[Fav (poluotok)|Fav]] i iranskog otoka [[Hezr|Hezr (Abadan)]]. U kontekstu [[Politički zemljopis|političke geografije]], tok rijeke može se podijeliti na sjeverni koji protječe kroz [[Irak]] odnosno južni koji čini iračko-[[iran]]sku granicu. Na desnoj ([[zapad]]noj) obali nalaze se [[Irak|irački]] gradovi [[Basra]] i [[Fav]], a na lijevoj ([[Istok|istočnoj]]) [[iran]]ski gradovi [[Hejn]], [[Horamšaher]] i [[Abadan]]. Zbog velikog strateškog značaja, rijeka je u posljednjih 250 godina bila predmetom brojnih političkih sukoba između [[Iran]]a s jedne odnosno [[Osmansko Carstvo|Osmanskog]], [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i [[Irak]]a s druge strane. | ||
Porječje ove rijeke do sredine [[1970-ih]] bila je najveća šuma [[datulja]] na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata ([[Iransko-irački rat|1980.-1988.]], [[Zaljevski rat|1991.]] i [[Rat u Iraku|2003.]]) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja [[Šuma|šume]]. | Porječje ove rijeke do sredine [[1970-ih]] bila je najveća šuma [[datulja]] na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata ([[Iransko-irački rat|1980.-1988.]], [[Zaljevski rat|1991.]] i [[Rat u Iraku|2003.]]) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja [[Šuma|šume]]. | ||
Posljednja izmjena od 13. lipanj 2025. u 01:34
(per.) Arvand-Rud | |
|---|---|
 | |
| Duljina | 200 km |
| Nadm. visina izvora | 4 m |
| Prosječni istjek | 1750 m3/s |
| Izvor | Eufrat i Tigris (kod iračkog grada Kurne) 31°0′20″N 047°26′29″E / 31.00556°N 47.44139°E |
| Ušće | Perzijski zaljev 29°55′40″N 048°37′2″E / 29.92778°N 48.61722°E (estuarij) |
| Pritoci | Karun |
| Države |  Irak Iran
|
| Gradovi | Basra, Hejn, Horamšaher, Abadan, Fav |
| Slijev | perzijskozaljevski |
| Ulijeva se u | Perzijski zaljev |
| Plovna od − do | punim tokom |
.PNG) | |
Šat al-Arab (arap. Arapska obala) ili Arvand-Rud (perz. rijeka Arvand), rijeka koja se protječe kroz Irak i Iran.
Izvor rijeke spojnica je glavnih tokova Eufrata i Tigrisa kod iračkog grada Kurne, a nalazi se na nadmorskoj visini od četiri metra. Rijeka se proteže dužinom od 200 km i ulijeva se u Perzijski zaljev između iračkog poluotoka Fav i iranskog otoka Hezr (Abadan). U kontekstu političke geografije, tok rijeke može se podijeliti na sjeverni koji protječe kroz Irak odnosno južni koji čini iračko-iransku granicu. Na desnoj (zapadnoj) obali nalaze se irački gradovi Basra i Fav, a na lijevoj (istočnoj) iranski gradovi Hejn, Horamšaher i Abadan. Zbog velikog strateškog značaja, rijeka je u posljednjih 250 godina bila predmetom brojnih političkih sukoba između Irana s jedne odnosno Osmanskog, Britanskog Carstva i Iraka s druge strane.
Porječje ove rijeke do sredine 1970-ih bila je najveća šuma datulja na svijetu i sastojala se od 17-18 milijuna stabala, ali zbog tri velika rata (1980.-1988., 1991. i 2003.) došlo je do ekološke katastrofe i 80%-tnog uništenja šume.
Poveznice
Literatura
- (eng.) Potts, Daniel T. (20. srpnja 2004.). Šaṭṭ al-ʿArab, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.
- (eng.) Britannica (2012.). Shaṭṭ Al-ʿArab, Encyclopædia Britannica. Chicago, Illinois: Encyclopædia Britannica, Inc., ISBN 9781593393106, OCLC 71783328.
Wikimedijski zajednički poslužitelj:
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Šat al-Arab |