Srebrna vrata (Split): razlika između inačica
m no summary specified |
m Zamjena teksta - '<!--'''Sr(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Split - Silver gate.JPG|300px|mini|Srebrna vrata]] | |||
'''Srebrna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta argentea''), istočni ulaz u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]] u [[Split]]u. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na [[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]] smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (''[[pazar]]'') na početku koje se nalazi [[Dominikanski samostan i crkva sv. Katarine u Splitu|dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske]] izgrađen u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a obnovljen nakon rušenja u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. | '''Srebrna vrata''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Porta argentea''), istočni ulaz u [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanovu palaču]] u [[Split]]u. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na [[Zlatna vrata (Split)|Zlatna vrata]] smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (''[[pazar]]'') na početku koje se nalazi [[Dominikanski samostan i crkva sv. Katarine u Splitu|dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske]] izgrađen u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a obnovljen nakon rušenja u [[17. stoljeće|17. stoljeću]]. | ||
Posljednja izmjena od 12. lipanj 2025. u 08:57
Srebrna vrata (lat. Porta argentea), istočni ulaz u Dioklecijanovu palaču u Splitu. Bila su skromnije dekorirana u odnosu na Zlatna vrata smještena u sjevernom zidu palače. Kroz njih se izlazi na splitsku gradsku tržnicu (pazar) na početku koje se nalazi dominikanski samostan sv. Katarine Aleksandrijske izgrađen u 13. stoljeću, a obnovljen nakon rušenja u 17. stoljeću.
Prvotni naziv istočnih vrata bio je Porta orientalis ("istočna vrata"). Okrenuta su prema istoku i rimskom gradu Epetiju, danas Stobreč.[1] Bila su zazidana u srednjem vijeku i opet otvorena i obnovljena tek 1952. godine.[2] Ispred vrata još su vidljivi ostaci dvije osmerokutne kule koje su branile ulaz. Iznad vrata, u rimskom stražarskom prolazu, sagrađena je vjerojatno u 6. stoljeću crkva sv. Apolinara koja je poslije porušena[3], a s unutrašnje strane vrata podignuta je crkva Dušica porušena u bombardiranju grada 3. lipnja 1944. godine.
Budući da su ova vrata bila zazidana još u srednjem vijeku, Mlečani su 1764. godine otvorili pored njih tkz. Mala vrata, uz koja je 1820. godine bila sagrađana prvotna zgrada Arheološkog muzeja, koja se naslanjala na istočne zidine Palače.[4]
Bilješke
- ↑ Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, str. 74.
- ↑ Srebrena vrata - visitsplit.com
- ↑ Srebrna vrata - split.hr
- ↑ Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net
Literatura
- Šušnjar, Bogdan, Villa cara Dioklecijana u Splitu, Naklada Bošković, Split, 2003. ISBN 953-7090-06-X
Vanjske poveznice
- Srebrena vrata - visitsplit.com (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata - split.hr (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata u Splitu - putovnica.net (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
- Srebrna vrata - splitculture.hr (pristupljeno 30.6.2015.) (hrv.)
Datoteka:P history.svg
Nedovršeni članak Srebrna vrata (Split) koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
