Tabula Peutingeriana: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Tabula Peutingeriana''' je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u [[4. stoljeće|4. stoljeću]] ,a precrtana u 13. stoljeću. | |||
O cestovnoj mreži [[Rimsko Carstvo|rimske države]], koju su [[Rimljani]] izveli s velikim oprezom i gdjekad (npr. u [[Alpe|Alpama]]) nakon velikih poteškoća, upućeni smo dosta potpuno po cestovnoj karti u [[beč]]koj dvorskoj biblioteci. Ova se karta oslanja na službena vrela (na kartu M. Vipsanija Mesale), a riječ je o tzv. Tabuli Peutingeriani (naslikanoj u 13. stoljeću, koja ima 11 pergamentnih komada 0,33 m visokih, a 6,75 m dugih; dvanaesti je, najzapadniji dio izgubljen) i tzv. ''Itinerarium Antonini''. To je popis [[stacija]] na cestama i njihovih udaljenja, također službenoga podrijetla iz 4. stoljeća. Amo se prislanjaju neslužbene cestovne knjige, mnogobrojni sačuvani [[miljokaz]]i, ostaci starinskih cesta samih i prikazivanja, koja se u ovoj ili onoj prigodi nalaze u raznih spisatelja. | O cestovnoj mreži [[Rimsko Carstvo|rimske države]], koju su [[Rimljani]] izveli s velikim oprezom i gdjekad (npr. u [[Alpe|Alpama]]) nakon velikih poteškoća, upućeni smo dosta potpuno po cestovnoj karti u [[beč]]koj dvorskoj biblioteci. Ova se karta oslanja na službena vrela (na kartu M. Vipsanija Mesale), a riječ je o tzv. Tabuli Peutingeriani (naslikanoj u 13. stoljeću, koja ima 11 pergamentnih komada 0,33 m visokih, a 6,75 m dugih; dvanaesti je, najzapadniji dio izgubljen) i tzv. ''Itinerarium Antonini''. To je popis [[stacija]] na cestama i njihovih udaljenja, također službenoga podrijetla iz 4. stoljeća. Amo se prislanjaju neslužbene cestovne knjige, mnogobrojni sačuvani [[miljokaz]]i, ostaci starinskih cesta samih i prikazivanja, koja se u ovoj ili onoj prigodi nalaze u raznih spisatelja. | ||
Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 13:13
Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću ,a precrtana u 13. stoljeću.
O cestovnoj mreži rimske države, koju su Rimljani izveli s velikim oprezom i gdjekad (npr. u Alpama) nakon velikih poteškoća, upućeni smo dosta potpuno po cestovnoj karti u bečkoj dvorskoj biblioteci. Ova se karta oslanja na službena vrela (na kartu M. Vipsanija Mesale), a riječ je o tzv. Tabuli Peutingeriani (naslikanoj u 13. stoljeću, koja ima 11 pergamentnih komada 0,33 m visokih, a 6,75 m dugih; dvanaesti je, najzapadniji dio izgubljen) i tzv. Itinerarium Antonini. To je popis stacija na cestama i njihovih udaljenja, također službenoga podrijetla iz 4. stoljeća. Amo se prislanjaju neslužbene cestovne knjige, mnogobrojni sačuvani miljokazi, ostaci starinskih cesta samih i prikazivanja, koja se u ovoj ili onoj prigodi nalaze u raznih spisatelja.
