TLA: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 13:04

TLA je troslovni akronim za engleski izraz Three-Letter Acronym. Obuhvaća troslovne kratice raširene u računalnom žargonu.

U hrvatskome jeziku ovi akronimi ponašaju se slično drugim složenim kraticama. Pišu se velikim slovima bez točke, sriču se po nazivima slova (SQL: es-ku-el, PDF: pe-de-ef, UTC: u-te-ce), nastavci se odvajaju spojnicom.^[1]^[2] S obzirom da računalne kratice dolaze većinom iz engleskog jezika, često se u stručnim krugovima sriču engleskim nazivima slova (TLA: ti-el-ej, IBM: aj-bi-em, DVI: di-vi-aj). Ako sadrže samoglasnike i kad postoji blagozvučje, mogu se u čitanju ponašati kao samostalne riječi, ali često u pisanju ostaju izvorno:

DOS — pisanje: u DOS-u, pod DOS-om, — čitanje: u dosu, pod dosom
GNU — pisanje: GNU-ova licenca, — čitanje: Gnouova licenca
RAM — pisanje: u RAM-u, slobodnog RAM-a, — čitanje: u ramu, slobodnog rama

Korištenje

Iako je ova vrsta akronima vrlo česta u računarstvu, koristi se i u drugim oblastima, na primjer:

Države: DDR, SAD, UAR
Vremenske zone: DST, GMT, UTC
Televizijske postaje: BBC, HRT, NGC
Stranke: HDZ, HSS, SDP
i mnoge druge: ABS, EKG, NBA, PBZ, TNT, ZOI...

U računarstvu

Operacijski sustavi: BSD, DOS, GNU
Format datoteka: GIF, JPG, PDF, PNG, TXT
Oprema: CPU, DVD, ROM
Žargon: BRB, BTW = UBR (uzgred budi rečeno), FAQ, LOL, TRS (tko razumije, shvatit će)

Vidi još

Izvori

↑ "Pravopisni priručnik", Ljiljana Jojić, Novi Liber, Zagreb, 2004. ISBN 953-6045-30-3
↑ "Hrvatski pravopis", Stjepan Babić, Milan Moguš, Školska knjiga, Zagreb, 2010. ISBN 978-953-0-40034-4

Vanjske poveznice

[1] "Pravopisni priručnik", Ljiljana Jojić, Novi Liber, Zagreb, 2004. ISBN 953-6045-30-3

[2] "Hrvatski pravopis", Stjepan Babić, Milan Moguš, Školska knjiga, Zagreb, 2010. ISBN 978-953-0-40034-4

[1]

[2]

Inačica od 30. rujan 2021. u 16:11 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 13:04 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''T(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''TLA'''-->~~'''TLA''' je troslovni [[akronim]] za [[engleski jezik\|engleski]] izraz '''''T'''hree-'''L'''etter '''A'''cronym''. Obuhvaća troslovne [[skraćenice\|kratice]] raširene u [[računalni žargon\|računalnom žargonu]].		'''TLA''' je troslovni [[akronim]] za [[engleski jezik\|engleski]] izraz '''''T'''hree-'''L'''etter '''A'''cronym''. Obuhvaća troslovne [[skraćenice\|kratice]] raširene u [[računalni žargon\|računalnom žargonu]].

	U [[hrvatski jezik\|hrvatskome jeziku]] ovi akronimi ponašaju se slično drugim složenim kraticama. Pišu se velikim slovima bez točke, [[sricanje\|sriču]] se po [[:Kategorija:Abeceda\|nazivima slova]] (''SQL: es-ku-el'', ''PDF: pe-de-ef'', ''UTC: u-te-ce''), nastavci se odvajaju spojnicom.<ref>"Pravopisni priručnik", Ljiljana Jojić, ''Novi Liber'', Zagreb, 2004. {{ISBN\|953-6045-30-3}}</ref><ref>"Hrvatski pravopis", Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Školska knjiga'', Zagreb, 2010. {{ISBN\|978-953-0-40034-4}}</ref> S obzirom da računalne kratice dolaze većinom iz engleskog jezika, često se u stručnim krugovima sriču engleskim nazivima slova (''TLA: ti-el-ej'', ''IBM: aj-bi-em'', ''DVI: di-vi-aj''). Ako sadrže samoglasnike i kad postoji blagozvučje, mogu se u čitanju ponašati kao samostalne riječi, ali često u pisanju ostaju izvorno:		U [[hrvatski jezik\|hrvatskome jeziku]] ovi akronimi ponašaju se slično drugim složenim kraticama. Pišu se velikim slovima bez točke, [[sricanje\|sriču]] se po [[:Kategorija:Abeceda\|nazivima slova]] (''SQL: es-ku-el'', ''PDF: pe-de-ef'', ''UTC: u-te-ce''), nastavci se odvajaju spojnicom.<ref>"Pravopisni priručnik", Ljiljana Jojić, ''Novi Liber'', Zagreb, 2004. {{ISBN\|953-6045-30-3}}</ref><ref>"Hrvatski pravopis", Stjepan Babić, Milan Moguš, ''Školska knjiga'', Zagreb, 2010. {{ISBN\|978-953-0-40034-4}}</ref> S obzirom da računalne kratice dolaze većinom iz engleskog jezika, često se u stručnim krugovima sriču engleskim nazivima slova (''TLA: ti-el-ej'', ''IBM: aj-bi-em'', ''DVI: di-vi-aj''). Ako sadrže samoglasnike i kad postoji blagozvučje, mogu se u čitanju ponašati kao samostalne riječi, ali često u pisanju ostaju izvorno: