Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Galipoljska bitka: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{tr}}' u '{{tur oznaka}}'
 
Redak 38: Redak 38:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==
*[https://web.archive.org/web/20050302044449/http://www.anzacsite.gov.au/ Visit Gallipoli: australska stranica o bitci] {{eng icon}}
*[https://web.archive.org/web/20050302044449/http://www.anzacsite.gov.au/ Visit Gallipoli: australska stranica o bitci] {{eng icon}}
*[https://web.archive.org/web/20050403220343/http://www.canakkale.gen.tr/eng/index.html Turska stranica o bitci] {{eng icon}} {{tr}}
*[https://web.archive.org/web/20050403220343/http://www.canakkale.gen.tr/eng/index.html Turska stranica o bitci] {{eng icon}} {{tur oznaka}}
;Sestrinski projekti
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
{{WProjekti

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 04:12

Galipoljska bitka
Dio Prvog svjetskog rata

Vrijeme 25. travnja 1915. - 9. siječnja 1916.
Lokacija Galipolje, Turska
Ishod Katastrofalan poraz Antante
Sukobljeni
Britansko Carstvo
Australija
Indija
Novi Zeland
Ujedinjeno Kraljevstvo
Francuska
Njemačko Carstvo
Osmansko Carstvo
Austro-Ugarska
Vođe
Sir Ian Hamilton
Lord Kitchener
John de Robeck
Otto von Sanders
Mustafa Kemal Atatürk
Esat Paşa
Posljedice
140 247
(42 957 poginulih)
195 801
(55 801 poginulih)

Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata. Vodila se od 25. travnja 1915. do 6. siječnja 1916. Odluku da se desantom osvoji Galipoljski poluotok saveznički zapovjednici su donijeli nakon niza uzaludnih pokušaja bombardiranja s mora po vanjskim utvrdama koje su štitile ulaz u tjesnac Dardaneli.

Osvajanjem poluotoka Saveznici bi sebi omogućili pristup Carigradu, s konačnim ciljem njegovog zauzimanja, čime bi se iz daljnjeg toka rata izbacilo Osmansko Carstvo i ponovno otvorila ruta za opskrbu Rusije.

Snage Antante su mahom sačinjavale trupe Britanskog Carstva izvan Engleske (Irska, Australija i Novi Zeland) koje su činili dobrovoljci i neredovna vojska, što se ranije smatralo za jedan od glavnih razloga katastrofalnog poraza Saveznika. Danas se smatra da razlog potpune propasti invazije leži u nizu grešaka koje su načinili zapovjednici operacije.

Tursku vojsku je predvodio Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik, koji je svoj vojni ugled stekao upravo na bojnom polju kod Galipolja.

Danas Galipolje u Australiji i Novom Zelandu predstavlja simbol velikog, nepotrebnog i uzaludnog stradanja, te se u tim zemljama 25. travnja svake godine obilježava Anzac Day, spomen na žrtve Galipolja.

Osim pod nazivom Galipoljska bitka ova se bitka još zove, prema turskim izvorima, Çanakkale Savaşları, "Bitke kod Čanakkale" (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela) te Dardanelles Campaign, "Dardanelski pohod", prema američkim izvorima.

O bitci je snimljeno nekoliko filmova, od kojih je Galipolje, australskog redatelja Petera Weira, zasigurno najpoznatiji.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Galipoljska bitka
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Galipoljska bitka