Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Struveov luk: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m Zamjena teksta - '{{no}}' u '{{nor oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{sv}}' u '{{šve oznaka}}'
 
Redak 85: Redak 85:
* {{nor oznaka}} [http://www.odin.dep.no/md/planlegging/aktuelt/arkiv/022041-070163/dok-bn.html Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede]
* {{nor oznaka}} [http://www.odin.dep.no/md/planlegging/aktuelt/arkiv/022041-070163/dok-bn.html Miljøverndepartementet: Norske punkter på Struves triangelkjede]
* {{eng oznaka}} [http://www.fig.net/news/news_2004/struve.htm FIG - Proposal to UNESCO for the Struve Geodetic Arc to become a World Heritage Monument]
* {{eng oznaka}} [http://www.fig.net/news/news_2004/struve.htm FIG - Proposal to UNESCO for the Struve Geodetic Arc to become a World Heritage Monument]
* {{sv}} '''(pdf)''' [http://www.geoforum.se/_files/kb2004_1.pdf Sveriges nästa världsarv?] - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar
* {{šve oznaka}} '''(pdf)''' [http://www.geoforum.se/_files/kb2004_1.pdf Sveriges nästa världsarv?] - En artikel i tidningen Kart- och Bildteknik om Struves mätningar


{{Svjetska baština u Estoniji}}
{{Svjetska baština u Estoniji}}

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:49

Struveov geodetski luk
Svjetska baština – UNESCO
Struveov geodetski luk
Godina uvrštenja: 1979. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv, vi
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/1187 UNESCO
Postaja u Hammerfestu

Struveov luk je lanac geodetskih oznaka za triangulaciju, koji se proteže od Hammerfesta u Norveškoj do Crnog mora, prolazeći kroz deset zemalja u ukupnoj dužini od 2.820 km. Luk je uspostavio ruski znanstvenik njemačkog podrijetla Friedrich Georg Wilhelm, u razdoblju od 1816. do 1855., kako bi ustanovio točnu veličinu i oblik Zemlje. U vrijeme uspostavljanja luka, prolazio je kroz samo dvije suverene države: personalnu uniju Švedske i Norveške te Rusko Carstvo.

Godine 2005., luk je uvršten u UNESCO-v popis svjetske baštine.

Luk se izvorno sastoji od 258 trokutova i 265 izvornih točaka. Na popisu Svjetske baštine se nalaze 34 izvorne točke sa svojim različitim oznakama, kao oznake u kamenu, željezni križevi, obelisci i sl.

Oznake Struveovog luka upisane u Svjetsku baštinu

Norveška

Švedska

Finska

Estonija

Latvija

Litva

Rusija

  • "Mäki-päälys" (Mäkipällys), na otoku Hoglandu
  • "Hogland, Z" (Gogland, Točka Z) na Hoglandu

Bjelorusija

Moldavija

Ukrajina

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Struveov luk.
v •  • u
Svjetska baština u Estoniji
Povijesno središte grada Tallinna • Kihnu • Struveov luk1)
Estonska zastava
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve 
v •  • u
Svjetska baština u Finskoj
Kulturna dobra (6)
Drvena crkva u Petäjävesi (1994.) • Povijesni grad Rauma(1991.) • Eneolitsko groblje u Sammallahdenmäki (1999.) • Struveov luk1) (2005.) • Utvrda Suomenlinna (1991.) • Povijesna tvornica kartona u Verlau (1996.)
Finska zastava
Prirodna dobra (1)
Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.)
1) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske,  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 
v •  • u
Svjetska baština u Latviji
Povijesno središte Rige • Struveov luk1)
Latvijska zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

2) Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve 
v •  • u
Svjetska baština u Litvi
Arheološki lokalitet srednjovjekovnog grada Kernavėa • Kurska prevlaka1) • Struveov luk2) • Povijesno središte Vilniusa
Litavska zastava
Litavska nematerijalna svjetska baština
Baltička slavlja plesa i pjesme2) • Tradicionalni obrt i simbolika litavskih križeva, Kryždirbystė • Sutartinės, litavske višedijelne pjesme
1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Estonije, Latvije i Litve 
v •  • u
Svjetska baština u Norveškoj
Petroglifi Alte • Negdašnja četvrt Hanze Bryggen u Bergenu • Zapadni norveški fjordovi Geirangerfjord i Nærøyfjord • Industrijska baština Rjukan–Notoddena • Stara rudarska jezgra Rørosa • Struveov luk1) • Urneška drvena crkva • Arhipelag Vega
Norveška zastava

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija) 

v •  • u
Svjetska baština Ruske Federacije
Europa
Kulturna dobra (18)
Povijesni i arheološki kompleks Bolğara (2014.) • Povijesno središte i citadela Derbenta (2003.) • Ferapontov manastir (2000.) • Povijesno središte Jaroslavlja (2005.) • Kazanski kremlj (2000.) • Crkva Uzašašća u Kolomenskoju (1994.) • Crkve otoka Kiži na Onješkom jezeru (1990.) • Kurska prevlaka1) (2000.) • Moskovski kremlj i Crveni trg (1990.) • Novodjevičanski manastir u Moskvi (2004.) • Povijesno središte Velikog Novgoroda s Kremljem i Katedralom sv. Sofije (1992.) • Crkve Pskovske škole arhitekture (2019.) • Povijesno središte Sankt-Peterburga s pripadajućim spomenicima; Palače i parkovi grada Puškina (Carsko selo) (1990.) • Solovecki otoci (1992.) • Struveov luk 2) (2005.) • Katedrala Uznesenja i samostan na gradu-otoku Svijažsku (2017.) • Trojice-Sergijeva lavra (1993.) • Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja (1992.)
Prirodna dobra (2)
Komijske prašume (1995.) • Zapadni Kavkaz (1999.)
Ruska zastava
Azija
Prirodna dobra (9)
Zlatno Altajsko gorje (1988.) • Bajkalsko jezero (1996.) • Krajolici Daurije3) (2017.) • Vulkansko područje parka prirode na Kamčatki (1996.) • Visoravan Putorana (2010.) • Park prirode Sihote-Alinj i Nacionalni park Bikin (2001.) • Park prirode Stupovi Lene (2012.) • Bazen zatvorenenog sliva Uvs-Nuur3) (2003.) • Rezervat prirode Vrangelov otok (2004.)
Nematerijalna svjetska baština (2)
Usmena tradicija i kulturni prostor Semeiskie (2008.) • Olonkho herojski ep naroda Jakuta (2008.)

1) Zajednička svjetska baština Litve i Rusije  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  3) Zajednička svjetska baština Mongolije i Rusije 

v •  • u
Svjetska baština u Švedskoj
Kulturna dobra (13)
Vikinška naselja Birka i Hovgården (1993.) • Palača Drottningholm (1991.) • Željezara Engelsberg (1993.) • Crkveno naselje Gammelstad u Luleåi (1996.) • Hälsinglandske farme (2012.) • Pomorska luka Karlskrona (1998.) • Povijesna industrijska pokrajina Kopparbergslagen (2001.) • Groblje Skogskyrkogården u Stockholmu (1994.) • Struveov luk1) (2005.) • Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu (2000.) • Petroglifi Tanumshedea (1994.) • Dugovalni odašiljač Grimeton kod Varberga (2004.) • Hanzeatski grad Visby (1995.)
Švedska zastava
Prirodna dobra (1)
Visoka obala (Höga Kusten)/Kvarken2) (2000.)
Mješovita dobra (1)
Lappland (1996.)

1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  2) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske  

v •  • u
Svjetska baština u Ukrajini
Kulturna dobra (6)Ukrajinska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.)
Nematerijalna svjetska baština (2)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [4]  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  3) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Latvija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)  * Svjetska baština u opasnosti

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Struveov_luk&oldid=595270"