Prigrevica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{de icon}}' u '{{nje oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'
 
Redak 23: Redak 23:
[[14. svibnja]] [[1947.]], odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u ''Prigrevica'', bez svetačkog imena.<br>
[[14. svibnja]] [[1947.]], odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u ''Prigrevica'', bez svetačkog imena.<br>
Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci.<br>
Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci.<br>
Početkom [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i [[kamp]] [[SRS]] , gdje su novoustrojeni [[četnici|četnički]] odredi iz Srbije i [[arkanovci]] imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek ([[Borovo Selo]], [[Markušica]], itd.). <ref>{{sr icon}} [http://www.svetlost.co.yu/arhiva/2003/400/400-3.htm Nezavisna Svetlost] Od četnika do "beretki"</ref>.
Početkom [[Domovinski rat|srpske agresije]] na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i [[kamp]] [[SRS]] , gdje su novoustrojeni [[četnici|četnički]] odredi iz Srbije i [[arkanovci]] imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek ([[Borovo Selo]], [[Markušica]], itd.). <ref>{{srp oznaka}} [http://www.svetlost.co.yu/arhiva/2003/400/400-3.htm Nezavisna Svetlost] Od četnika do "beretki"</ref>.
Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.
Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.


Redak 60: Redak 60:
* [http://www.prigrevica.com/ www.prigrevica.com]
* [http://www.prigrevica.com/ www.prigrevica.com]
* [http://radio.prigrevica.com/ www.radio.prigrevica.com]
* [http://radio.prigrevica.com/ www.radio.prigrevica.com]
* {{sr icon}} [http://www.danas.co.yu/20040113/vojvodina1.html Danas] Opasnost od rušenja katoličke crkve
* {{srp oznaka}} [http://www.danas.co.yu/20040113/vojvodina1.html Danas] Opasnost od rušenja katoličke crkve
* {{nje oznaka}} [http://www.bund-der-vertriebenen.de/pdf-mahnmal/rh-pf.pdf BdV - Bund der Vertriebenen] (*.pdf datoteka)
* {{nje oznaka}} [http://www.bund-der-vertriebenen.de/pdf-mahnmal/rh-pf.pdf BdV - Bund der Vertriebenen] (*.pdf datoteka)
* {{eng oznaka}} [http://www.dvhh.org/west-batsch/sentiwan/index.htm Donauschwaben Villages] West-Batsch  Batschsentiwan
* {{eng oznaka}} [http://www.dvhh.org/west-batsch/sentiwan/index.htm Donauschwaben Villages] West-Batsch  Batschsentiwan


[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:10

Datoteka:Prigrevica, Catholic Church 01.jpg
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Pogreška pri izradbi sličice:
Crkva sv. Ivana Krstitelja

Prigrevica (srp. Пригревица, mađ. Bácsszentiván, Priglevicza-Szent-Ivan nje. Batsch Sentiwan, Priglewitz, Sankt Johann an der Schanze[1]) je selo u općini Apatin, u zapadnobačkom okrugu u autonomnoj pokrajini Vojvodini, Srbija.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45°40'43" sj. zemljopisne širine i 19°05'07" ist. zemljopisne dužine, 9 km istočno od Apatina.

Povijest

Selo je utemeljeno prije 600 godina.
Izvori ga 1772. bilježe pod imenom Sentivanprigrevica, a u prvim desetljećima 19. stoljeća ga bilježe i pod imenom Prigrevica Sveti Ivan.
Za vrijeme dok je kaločko-bački nadbiskup bio Jozsef Batthany 1760.1776. je Prigrevici je osnovana rimokatolička župa. [2].
U 18. stoljeću je iz Lotaringije i susjednih njemačkogovornih područja iselilo u istočnu Europu mnogo Nijemaca. Brojni su naseljeni u Bačku, pa tako i Prigrevicu, a pripisivani su statistički Podunavskim Nijemcima. Do samog kraja su govorili narječjem srodnim lotarinškom narječju njemačkog jezika.
Do kraja Drugog svjetskog rata, u Prigrevici Svetom Ivanu su uglavnom živjeli Nijemci.
1944. je uslijed nadiranje Crvene armije, većina prigrevičkih Nijemaca i Mađara izbjegla u pravcu Mađarske, preko Sombora i Bezdana. Ostalo je samo 15 njemačkih i mađarskih obitelji u Prigrevici Svetom Ivanu.
Crvena armija je u noći između 21. i 22. listopada 1944. ušla u ovo selo bez otpora.
Koncem drugog svjetskog rata, u Prigrevici Sv. Ivanu je bio stacioniran stožer zrakoplovnih snaga jugoslavenskih partizana [3] [4]. Potom su u kuće iseljenih, izbjeglih i protjeranih Nijemaca kolonizirani Srbi iz Like i Banovine, kao dio planske kolonizacije 286.000 osoba u 114 mjesta diljem Vojvodine. U Prigrevicu su novi stanovnici pristizali u jesen 1945. i proljeće 1946..
Zbog protjerivanja Nijemaca, župe sv. Ivana Krstitelja u Prigrevici, koja pripada Apatinskom dekanatu opustjela je. [5]

14. svibnja 1947., odlukom Narodnog odbora je preimenovano selo iz Prigrevica Sveti Ivan u Prigrevica, bez svetačkog imena.
Novopridošli stanovnici su po dolasku preorali i zatrli groblje gdje su bili pokapani prigrevički Nijemci.
Početkom srpske agresije na Hrvatsku, u Prigrevici se nalazio i kamp SRS , gdje su novoustrojeni četnički odredi iz Srbije i arkanovci imali završne pripreme prije odlaska u Hrvatsku za pomoć srpskim pobunjenicima, uglavnom po Slavoniji, a nek (Borovo Selo, Markušica, itd.). [6]. Tijekom '90-ih, u Prigrevicu je došlo mnoštvo Srba koji su napustili Hrvatsku, tako da se smatra da je u jednom trenutku u njoj boravilo 7 tisuća ljudi.

Stanovništvo

Po popisu 2002., u Prigrevici živi 4783 stanovnika, većinom Srba.

Narodnosni sastav 2002.

Povijesna naseljenost

  • 1948.: 5219
  • 1953.: 5480
  • 1961.: 5449
  • 1971.: 5033
  • 1981.: 5026
  • 1991.: 4842
  • 2002.: 4781

Slavni stanovnici

Izvori

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

Izvori

  1. Batschka Village List A - D
  2. Zvonik Stjepan Beretić: Sve više novih župa
  3. Yugoslav Partisan Air Force Order of Battle 1945
  4. Partizanska eskadrila
  5. Glas Koncila Tomislav Vuković: Sa sv. Florijanom u dvorištu i s »Dinamom« u srcu, 13. prosinca 2009. (pristupljeno 26. kolovoza 2015.)
  6. (srp.) Nezavisna Svetlost Od četnika do "beretki"

Vanjske poveznice