More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{lav oznaka}}' u '{{let oznaka}}' |
||
| Redak 30: | Redak 30: | ||
Lielupe nema pravi riječni izvor, već nastaje spajanjem rijeka [[Nemunėlis]] i [[Mūša|Mūše]] u blizini grada [[Bauska|Bauske]]. U gornjem toku rijeka teče [[dolomit|dolomintnom podlogom]] stvarajući riječnu dolinu nanošenjem skupljenog materijala. Srednji tok rijeke započinje oko mjesta [[Mežotne]], gdje se počnje širiti i stvarati [[meandar|meandre]] čime povećava svoju [[dubina|dubina]]. Na područje povijesne pokrajine [[Semigallia|Semigallie]] rijeka nastavlja širiti svoj tok, jer nema značajnijih prirodnih prepreka na putu. Time mijenja i [[reljef]] okolnog prostora na kojem su se razvile [[močvara|močvare]] sa šumama trstike, [[rogoz]]a i riječnih trava (vodena kuga, vodeni žabnjak, lopoč, lokvanj). U svom srednjem toku, zbog jačanja bočne [[erozija|erozije]], rijeka stvara potkovasta jezera zvana i mrtvaje te usporava brzinu svoga toka. | Lielupe nema pravi riječni izvor, već nastaje spajanjem rijeka [[Nemunėlis]] i [[Mūša|Mūše]] u blizini grada [[Bauska|Bauske]]. U gornjem toku rijeka teče [[dolomit|dolomintnom podlogom]] stvarajući riječnu dolinu nanošenjem skupljenog materijala. Srednji tok rijeke započinje oko mjesta [[Mežotne]], gdje se počnje širiti i stvarati [[meandar|meandre]] čime povećava svoju [[dubina|dubina]]. Na područje povijesne pokrajine [[Semigallia|Semigallie]] rijeka nastavlja širiti svoj tok, jer nema značajnijih prirodnih prepreka na putu. Time mijenja i [[reljef]] okolnog prostora na kojem su se razvile [[močvara|močvare]] sa šumama trstike, [[rogoz]]a i riječnih trava (vodena kuga, vodeni žabnjak, lopoč, lokvanj). U svom srednjem toku, zbog jačanja bočne [[erozija|erozije]], rijeka stvara potkovasta jezera zvana i mrtvaje te usporava brzinu svoga toka. | ||
U svom donjem toku rijeka počinje teći paralelno sa smjerom pružanja [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], a kod grada [[ Jūrmala| Jūrmale]] je od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] udaljena svega 27 kilometara.<ref> {{ | U svom donjem toku rijeka počinje teći paralelno sa smjerom pružanja [[Riški zaljev|Riškog zaljeva]], a kod grada [[ Jūrmala| Jūrmale]] je od [[Baltičko more|Baltičkog mora]] udaljena svega 27 kilometara.<ref> {{let oznaka}} [http://www.copeslapa.lv/udns/lielupe.htm ''Lielupe'' - Bauskas, Jelgavas, Rīgas raj], ''copeslapa.lv'', pristzpljeno 23. ožujka 2016. </ref> Veći dio rijeke se ulijeva u Baltičko more, dok se jedan manji dio odvaja i ulijeva u [[Zapadna Dvina|Zapadnu Dvinu (Daugavu)]]. Današnje [[ušće]] rijeke formirano je oko [[1755.]] godine, a do tada je Lielupa bila mali [[kanal]] koji je spajao Riški zaljev i Rigu. | ||
Oko 50-55% [[voda|vode]] rijeka dobiva iz otopljenog [[led]]a i [[snijeg]]a, pa ima snježno-kišni riječni režim sličan kao [[Rijeke u Hrvatskoj|hrvatska rijeka]] [[Drava]], koji ovisi o otapanju snijega u višim područjima. | Oko 50-55% [[voda|vode]] rijeka dobiva iz otopljenog [[led]]a i [[snijeg]]a, pa ima snježno-kišni riječni režim sličan kao [[Rijeke u Hrvatskoj|hrvatska rijeka]] [[Drava]], koji ovisi o otapanju snijega u višim područjima. | ||
Inačica od 31. svibanj 2025. u 04:51
 | |
| Duljina | 119 km |
| Prosječni istjek | 106 m3/s |
| Površina porječja | 17.600 km2 |
| Izvor |  Bauska
|
| Države | Latvija,  Litva
|
| Gradovi | Jelgava, Jūrmala, Riga
|
| Slijev | baltički |
| Ulijeva se u | Riški zaljev → Baltičko more |
 | |
Lielupe (u latvijskoj transliteraciji: Velika rijeka, njem. Kurländische Aa) je rijeka u središnoj Latviji. Dužina rijeke iznosi 119 kilometara (310 kilometara ako se uključi tok rijeke Nemunėlis), a površina porječja 17.600 četvornih kilometara.[1] Prosječni istjek rijeke iznosi 106 kubnih metara u sekundi, iako je najveći (maksimalni) istjek od 1.380 m³/s izmjeren tijekom poplavnih razdoblja.
Fizička geografija
Lielupe nema pravi riječni izvor, već nastaje spajanjem rijeka Nemunėlis i Mūše u blizini grada Bauske. U gornjem toku rijeka teče dolomintnom podlogom stvarajući riječnu dolinu nanošenjem skupljenog materijala. Srednji tok rijeke započinje oko mjesta Mežotne, gdje se počnje širiti i stvarati meandre čime povećava svoju dubina. Na područje povijesne pokrajine Semigallie rijeka nastavlja širiti svoj tok, jer nema značajnijih prirodnih prepreka na putu. Time mijenja i reljef okolnog prostora na kojem su se razvile močvare sa šumama trstike, rogoza i riječnih trava (vodena kuga, vodeni žabnjak, lopoč, lokvanj). U svom srednjem toku, zbog jačanja bočne erozije, rijeka stvara potkovasta jezera zvana i mrtvaje te usporava brzinu svoga toka.
U svom donjem toku rijeka počinje teći paralelno sa smjerom pružanja Riškog zaljeva, a kod grada Jūrmale je od Baltičkog mora udaljena svega 27 kilometara.[2] Veći dio rijeke se ulijeva u Baltičko more, dok se jedan manji dio odvaja i ulijeva u Zapadnu Dvinu (Daugavu). Današnje ušće rijeke formirano je oko 1755. godine, a do tada je Lielupa bila mali kanal koji je spajao Riški zaljev i Rigu.
Oko 50-55% vode rijeka dobiva iz otopljenog leda i snijega, pa ima snježno-kišni riječni režim sličan kao hrvatska rijeka Drava, koji ovisi o otapanju snijega u višim područjima.
Izvori
- ↑ (eng.) Hidrografija latvijskog dijela rijeke, Mrežne stranice FAO-a, pristupljeno 23. ožujka 2016.
- ↑ (let.) Lielupe - Bauskas, Jelgavas, Rīgas raj, copeslapa.lv, pristzpljeno 23. ožujka 2016.