Ca' Pesaro: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bnz
m Zamjena teksta - '{{it icon}}' u '{{tal oznaka}}'
 
Redak 4: Redak 4:


== Povijest palače Ca' Pesaro ==
== Povijest palače Ca' Pesaro ==
Palaču je projektirao i počeo graditi [[1659.]] [[Baldassare Longhena]] <ref name=mod>[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?pid=45&musid=10&sezione=musei  Ca' Pesaro - Il Palazzo, Fondazione Musei Civici di Venezia (pristupljeno 22. 04. 2011.]{{it icon}}</ref>po naružbi Leonarda Pesara prokuratora [[Bazilika sv. Marka|Bazilike San Marco]] Longhena je umro [[1682.]] (iste godine kad i naručitelj Pesaro), tako da je nedovršenu palaču nastavio graditi njegov učenik i suradnik Gian Antonio Gaspari, strogo poštujući plan svog mentora i dovršio je skoro 30 godina kasnije - [[1710.]] <ref name=pes/><ref name=mod/>
Palaču je projektirao i počeo graditi [[1659.]] [[Baldassare Longhena]] <ref name=mod>[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?pid=45&musid=10&sezione=musei  Ca' Pesaro - Il Palazzo, Fondazione Musei Civici di Venezia (pristupljeno 22. 04. 2011.]{{tal oznaka}}</ref>po naružbi Leonarda Pesara prokuratora [[Bazilika sv. Marka|Bazilike San Marco]] Longhena je umro [[1682.]] (iste godine kad i naručitelj Pesaro), tako da je nedovršenu palaču nastavio graditi njegov učenik i suradnik Gian Antonio Gaspari, strogo poštujući plan svog mentora i dovršio je skoro 30 godina kasnije - [[1710.]] <ref name=pes/><ref name=mod/>
Iz porodice Pesaro bio je i [[Mletačka republika|mletački]] [[dužd]] ([[1658.]] - [[1659.]]) - Giovanni Pesaro. <ref name=pes>[http://www.venice-sights.co.uk/Ca_Pesaro.htm  Ca Pesaro: International Gallery of Modern and Oriental Art (pristupljeno 22. 04. 2011.]{{it icon}}</ref>
Iz porodice Pesaro bio je i [[Mletačka republika|mletački]] [[dužd]] ([[1658.]] - [[1659.]]) - Giovanni Pesaro. <ref name=pes>[http://www.venice-sights.co.uk/Ca_Pesaro.htm  Ca Pesaro: International Gallery of Modern and Oriental Art (pristupljeno 22. 04. 2011.]{{tal oznaka}}</ref>
[[datoteka:Venice - Canal and Pesaro's Palace.jpg|thumb|left|240px|Pogled na Ca' Pesaro iz kanala Rio di Noale]]
[[datoteka:Venice - Canal and Pesaro's Palace.jpg|thumb|left|240px|Pogled na Ca' Pesaro iz kanala Rio di Noale]]
Nakon porodice Pesaro, vlasnici palače bili su porodica Gradenigo<ref name=mod/>, a nakon njih benediktinci koji su u palači uredili svoj konvent. <ref name=mod/>Početkom 19. stoljeća palača je postala posjed porodice Bevilacqua, posljednja vlasnica Felicita Bevilaqua La Masa poklonila je [[1899.]] [[testament]]om palaču gradu Veneciju uz uvjet da se koristi za umjetnost.<ref name=mod/>
Nakon porodice Pesaro, vlasnici palače bili su porodica Gradenigo<ref name=mod/>, a nakon njih benediktinci koji su u palači uredili svoj konvent. <ref name=mod/>Početkom 19. stoljeća palača je postala posjed porodice Bevilacqua, posljednja vlasnica Felicita Bevilaqua La Masa poklonila je [[1899.]] [[testament]]om palaču gradu Veneciju uz uvjet da se koristi za umjetnost.<ref name=mod/>
Redak 19: Redak 19:
Venecijanski muzej Moderne umjetnosti ima djela sljedećih umjetnika; [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], [[Pierre Bonnard|Pierre Bonnarda]], [[Marc Chagall|Marca Chagalla]], [[Vasilij Kandinski|Vasilija Kandinskog]], [[Paul Klee|Paula Kleea]], [[Georges Rouault|Georgesa Rouaulta]], [[Henri Matisse|Henrija Matissa]], [[Henry Moore|Henryja Moora]], [[Giorgio Morandi|Giorgia Morandija]], [[Giorgio De Chirico|De Chirico]], [[Umberto Boccioni|Umberta Boccionija]] i mnogih drugih.
Venecijanski muzej Moderne umjetnosti ima djela sljedećih umjetnika; [[Gustav Klimt|Gustava Klimta]], [[Pierre Bonnard|Pierre Bonnarda]], [[Marc Chagall|Marca Chagalla]], [[Vasilij Kandinski|Vasilija Kandinskog]], [[Paul Klee|Paula Kleea]], [[Georges Rouault|Georgesa Rouaulta]], [[Henri Matisse|Henrija Matissa]], [[Henry Moore|Henryja Moora]], [[Giorgio Morandi|Giorgia Morandija]], [[Giorgio De Chirico|De Chirico]], [[Umberto Boccioni|Umberta Boccionija]] i mnogih drugih.
=== Muzej Orijentalne umjetnosti ===
=== Muzej Orijentalne umjetnosti ===
Na trećem katu palače smješten je od [[1928.]] muzej Orijentalne umjetnosti (Museo d'Arte Orientale).  <ref name=or>[http://www.arteorientale.org/sito/ita_museo.html  Ca Pesaro: Museo d’Arte Orientale (pristupljeno 22. 04. 2011.] {{it icon}}</ref> On ima oko 30.000 predmeta, većinom iz [[Japan]]a, te nešto iz [[Kina|Kine]] i [[Indonezija|Indonezije]] (oklope, mačeve, porculan, slike i crteže [[Koryusai]],  [[Harunobu]], [[Hokusai]], i drugih). Većina izložaka je iz zbirke koju je za svog boravka po [[Azija|Aziji]] prikupio Enrico II, [[vojvoda]] od Bardija (Bourbon-Parma).<ref name=or/>
Na trećem katu palače smješten je od [[1928.]] muzej Orijentalne umjetnosti (Museo d'Arte Orientale).  <ref name=or>[http://www.arteorientale.org/sito/ita_museo.html  Ca Pesaro: Museo d’Arte Orientale (pristupljeno 22. 04. 2011.] {{tal oznaka}}</ref> On ima oko 30.000 predmeta, većinom iz [[Japan]]a, te nešto iz [[Kina|Kine]] i [[Indonezija|Indonezije]] (oklope, mačeve, porculan, slike i crteže [[Koryusai]],  [[Harunobu]], [[Hokusai]], i drugih). Većina izložaka je iz zbirke koju je za svog boravka po [[Azija|Aziji]] prikupio Enrico II, [[vojvoda]] od Bardija (Bourbon-Parma).<ref name=or/>


==Izvori==
==Izvori==
Redak 25: Redak 25:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?musid=10&sezione=musei&tipo= Galleria Internazionale d'Arte Moderna] {{it icon}}
*[http://www.museiciviciveneziani.it/frame.asp?musid=10&sezione=musei&tipo= Galleria Internazionale d'Arte Moderna] {{tal oznaka}}
*[https://web.archive.org/web/20090929081020/http://www.arteorientale.org/sito/home.html Ca' Pesaro - Museo d'Arte Orientale] {{it icon}}
*[https://web.archive.org/web/20090929081020/http://www.arteorientale.org/sito/home.html Ca' Pesaro - Museo d'Arte Orientale] {{tal oznaka}}




[[Kategorija:Venecija]]
[[Kategorija:Venecija]]

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 22:51

Ca' Pesaro je barokna palača, mramorne fasade na Kanalu Grande u sestieru Santa Croce u Veneciji, Italija.

Danas je palača Pesaro dom dva venecijanska muzeja; Moderne umjetnosti i Orjentalne umjetnosti.

Povijest palače Ca' Pesaro

Palaču je projektirao i počeo graditi 1659. Baldassare Longhena [1]po naružbi Leonarda Pesara prokuratora Bazilike San Marco Longhena je umro 1682. (iste godine kad i naručitelj Pesaro), tako da je nedovršenu palaču nastavio graditi njegov učenik i suradnik Gian Antonio Gaspari, strogo poštujući plan svog mentora i dovršio je skoro 30 godina kasnije - 1710. [2][1] Iz porodice Pesaro bio je i mletački dužd (1658. - 1659.) - Giovanni Pesaro. [2]

Datoteka:Venice - Canal and Pesaro's Palace.jpg
Pogled na Ca' Pesaro iz kanala Rio di Noale

Nakon porodice Pesaro, vlasnici palače bili su porodica Gradenigo[1], a nakon njih benediktinci koji su u palači uredili svoj konvent. [1]Početkom 19. stoljeća palača je postala posjed porodice Bevilacqua, posljednja vlasnica Felicita Bevilaqua La Masa poklonila je 1899. testamentom palaču gradu Veneciju uz uvjet da se koristi za umjetnost.[1]

Izgled palače

To je palača od pet etaža, koje se vide tek sa boka. Glavna fasada od bijelog mramora prema Kanalu Grande, izgleda kao da ima tri etaže, - visoko rustikalno prizemlje ima mezanin i veliki portik prema kanalu. Prvi i drugi kat palače sa sedam velikih prozorskih otvora sa lunetama flankiranih dupliim pilastrima gotovo su identični.

Od nekad bogato opremljene unutrašnjosti palače, nije ostalo gotovo ništa, tek mali tragovi fresaka i kiparske dekoracije.

Ca' Pesaro danas

Muzej Moderne umjetnosti

Od 18. svibnja 1902., grad Venecija je smjestio u palaču Pesaro - Gallerie internazionale d'arte moderna (današnji muzej), koja do tada nije imala stalnog sjedišta. Ona se prostire u prizemlju i prvom katu palače.

Datoteka:Venezia - Ca' Pesaro - Galleria Internazionale d'Arte Moderna 01.jpg
Unutrašnjost muzeja moderne umjetnosti u Ca' Pesaro

Venecijanski muzej Moderne umjetnosti ima djela sljedećih umjetnika; Gustava Klimta, Pierre Bonnarda, Marca Chagalla, Vasilija Kandinskog, Paula Kleea, Georgesa Rouaulta, Henrija Matissa, Henryja Moora, Giorgia Morandija, De Chirico, Umberta Boccionija i mnogih drugih.

Muzej Orijentalne umjetnosti

Na trećem katu palače smješten je od 1928. muzej Orijentalne umjetnosti (Museo d'Arte Orientale). [3] On ima oko 30.000 predmeta, većinom iz Japana, te nešto iz Kine i Indonezije (oklope, mačeve, porculan, slike i crteže Koryusai, Harunobu, Hokusai, i drugih). Većina izložaka je iz zbirke koju je za svog boravka po Aziji prikupio Enrico II, vojvoda od Bardija (Bourbon-Parma).[3]

Izvori

Vanjske poveznice