Toti (Hrvati u Mađarskoj): razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Toti (Hrvati u Mađarskoj)'''-->'''Toti''' (jedn. ''Tot'', od mađ. Tóth) su jedna od skupina [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Pored naroda Hrvata, ime "Tóth" u drugim dijelovima Mađarske je označavao [[Slovaci|Slovake]] odnosno Slavene. | <!--'''Toti (Hrvati u Mađarskoj)'''-->'''Toti''' (jedn. ''Tot'', od mađ. Tóth) su jedna od skupina [[Hrvati u Mađarskoj|Hrvata]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. Pored naroda Hrvata, ime "Tóth" u drugim dijelovima Mađarske je označavao [[Slovaci|Slovake]] odnosno Slavene. | ||
Ime su dobili po jednom od imena za [[Slavonija|Slavoniju]] na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]]: ''Tothorszag'' <ref>{{ | Ime su dobili po jednom od imena za [[Slavonija|Slavoniju]] na [[mađarski jezik|mađarskom jeziku]]: ''Tothorszag'' <ref>{{mađ oznaka}} [http://www.arcanum.hu/oszk/lpext.dll/eRMK/3f6f/43d8/4f68/540f?fn=document-frame.htm&f=templates&2.0 eRMK – Elektronikus Régi Magyar Könyvtár^RMNY II_ 1601–1635 ^Mutatók^HELYNÉVMUTATÓ^Sz] <br> Usporedi: ''Szlavónia (Sclavonia, Thotország, Tootország, Tothorszag, Tótország)''</ref>. | ||
Nalazili su se južno od [[Blatno jezero|Blatnog jezera]], primjerice u selu [[Sentpal]]u (mađ. '' Somogyszentpál'') ili u [[Budžak (Šomođska županija)|Budžaku]] (mađ. ''Buzsák, Bucsák'') ispod Blatnog jezera (''Balatina'') <ref>[http://www.matis.hr/pdf/matica2006_01-02.pdf Matica br. 1-2/2006.] [[Đuro Franković]]: Vincekovo, Vinceška, Vinceca... - kulen na vinskom trsu, str. 58.</ref>. Hrvati u blizini Blatnog jezera su zabilježeni u selima [[Tótgyugy]], [[Táska]] itd. <ref>{{ | Nalazili su se južno od [[Blatno jezero|Blatnog jezera]], primjerice u selu [[Sentpal]]u (mađ. '' Somogyszentpál'') ili u [[Budžak (Šomođska županija)|Budžaku]] (mađ. ''Buzsák, Bucsák'') ispod Blatnog jezera (''Balatina'') <ref>[http://www.matis.hr/pdf/matica2006_01-02.pdf Matica br. 1-2/2006.] [[Đuro Franković]]: Vincekovo, Vinceška, Vinceca... - kulen na vinskom trsu, str. 58.</ref>. Hrvati u blizini Blatnog jezera su zabilježeni u selima [[Tótgyugy]], [[Táska]] itd. <ref>{{mađ oznaka}} [http://www.sulinet.hu/oroksegtar/data/magyarorszagi_kisebbsegek/Nemzeti_es_etnikai_kisebbsegek_magyarorszagon/pages/006_horvatok.htm Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon] [[Dinko Šokčević]]: Dráva menti horvátok</ref>. | ||
Govorili su [[štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i to [[slavonski dijalekt|slavonskim dijalektom]] <ref name="Vulić">[http://bib.irb.hr/datoteka/291182.Vulic20-20stokavski20govori1.pdf Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Štokavski govori Hrvata u mađarskom dijelu Podravine </ref>. | Govorili su [[štokavsko narječje|štokavskim narječjem]] [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]] i to [[slavonski dijalekt|slavonskim dijalektom]] <ref name="Vulić">[http://bib.irb.hr/datoteka/291182.Vulic20-20stokavski20govori1.pdf Hrvatska znanstvena bibliografija] Sanja Vulić: Štokavski govori Hrvata u mađarskom dijelu Podravine </ref>. | ||
Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 04:36
Toti (jedn. Tot, od mađ. Tóth) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj. Pored naroda Hrvata, ime "Tóth" u drugim dijelovima Mađarske je označavao Slovake odnosno Slavene.
Ime su dobili po jednom od imena za Slavoniju na mađarskom jeziku: Tothorszag [1].
Nalazili su se južno od Blatnog jezera, primjerice u selu Sentpalu (mađ. Somogyszentpál) ili u Budžaku (mađ. Buzsák, Bucsák) ispod Blatnog jezera (Balatina) [2]. Hrvati u blizini Blatnog jezera su zabilježeni u selima Tótgyugy, Táska itd. [3].
Govorili su štokavskim narječjem hrvatskog jezika i to slavonskim dijalektom [4].
Podrijetlom su bili s područja između rijeka Save i Drave kojeg su Mađari nazivali Totország, a doseljene Hrvate Totima. Ti Hrvati su vremenom prihvatili to subetničko ime [4]
O Božićnim običajima totskih Hrvata je pisao Đuro Franković [5].
Izvori iz 15. i 16. st. ih bilježe i kao Dalmatince, Ilire i Hrvate (selo Budžak).
Danas su u potpunosti asimilirani u Mađare[6].
Izvori
- ↑ (mađ.) eRMK – Elektronikus Régi Magyar Könyvtár^RMNY II_ 1601–1635 ^Mutatók^HELYNÉVMUTATÓ^Sz
Usporedi: Szlavónia (Sclavonia, Thotország, Tootország, Tothorszag, Tótország) - ↑ Matica br. 1-2/2006. Đuro Franković: Vincekovo, Vinceška, Vinceca... - kulen na vinskom trsu, str. 58.
- ↑ (mađ.) Nemzeti és etnikai kisebbségek Magyarországon Dinko Šokčević: Dráva menti horvátok
- ↑ 4,0 4,1 Hrvatska znanstvena bibliografija Sanja Vulić: Štokavski govori Hrvata u mađarskom dijelu Podravine
- ↑ Hrvatski glasnik br.51/2007. Đuro Franković: Badnji dan i Božić, 20. prosinca 2007.
- ↑ Hrvatski iseljenički zbornik 2007. Marko Samardžija: Asimilacija i jezična raznolikost Hrvata u Mađarskoj, str. 124.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
