Svatá Hora: razlika između inačica

Inačica od 28. svibanj 2025. u 02:14

Svatá Hora (hrv. Sveta gora ili Sveta planina) barokni je pravokutni kompleks samostana i poznato češko hodočastilište na vrhu brda visokog 586 metara u starom dijelu grada Příbrama. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri kapelice u kutovima pravokutnog oblika kompleksa i izvorna gotička crkva sv. Marije, obnovljena i proširena 1648. - 1673. prema nacrtima arhitekta Carla Luraga. Na popločanu kamenu terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se stepenice za pješake i cesta za osobna vozila, koje vode do središta grada.

Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija isusovaca^[1], a danas ovdje žive i rade redemptoristi. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje Središnje Češke. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko župa u Příbramu i okolici.^[2]

Odlike

Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim kipom u sredini iz 1661. godine. U istočnom krilu samostana nalazi se portal grada Praga (1702. - 1705.) s kipovima i prikazima svetaca, proroka i čeških kraljeva (rad kipara Jana Brokoffa). Iznad kolonade portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta Kiliána Ignáca Dientzenhofera iz 1732. godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz 1707. godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima pravokutnika) nalaze se četiri osmerokutne kapelice koje predstavljaju četiri naselja (Plzeň, Prag, Breznička i Mnišeck) ovisno o stranama svijeta na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim štukaturama po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu Praške kapelice nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla Navještenje iz 1697., čija se kopija čuva u Nacionalnoj galeriji u Pragu.^[3]

Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz 14. stoljeća. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između 1658. i 1675. Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena 1751., nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s arkadama na istočnoj strani građena je od 1674. do 1676. prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.

Glavni oltar crkve izgrađen je 1684. sa srebrnim ukrasima (J. Kogler), a 1775. ispred oltara postavljen je kip Djevice Marije Svatohorské, koji je pomoćni biskup Jan Rudolf Sporck 22. lipnja 1732. posvetio i okrunio. Svodovi i zidovi crkve ukrašeni su bogatim štukaturama S. Cereghettihoa iz 1665. i baroknim skulpturama. Crkva je nekoliko puta bila prebojavana, a secesijsku ogradu ispred glavnog oltara dizajnirao je R. Němec 1913. godine.

Na sjevernom ulazu u crkvu nalazi se kip Elizabete iz 1500. godine uz nekoliko manjih kipova iz 20. stoljeća.

Izvori

↑ (češ.) Koláček, Josef, Jezuité na Svaté Hoře, Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, ISBN 80-86045-25-0.
↑ (češ.) Smolík, Václav, Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů, Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81
↑ (češ.) Poche, Emanuel, a kol, Umělecké památky Čech 3. P–Š, Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179

Literatura

(češ.) (lat.) Holubová, Markéta, Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773, Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, ISBN 80-86772-22-5, ISBN 80-86869-02-4.
(češ.) Kopeček, Josef, Svatá Hora, Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, ISBN 80-7192-998-0.

Vanjske poveznice

(češ.) Predložak:Deu oznaka (eng.) (polj.) (špa.) (fra.) Predložak:Ita oznaka (rus.) Službene stranice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Svatá Hora

[1] (češ.) Koláček, Josef, Jezuité na Svaté Hoře, Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, ISBN 80-86045-25-0.

[2] (češ.) Smolík, Václav, Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů, Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81

[poche-3] (češ.) Poche, Emanuel, a kol, Umělecké památky Čech 3. P–Š, Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 '''Svatá Hora''' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ''Sveta gora'' ili ''Sveta planina'') [[barok]]ni je pravokutni kompleks [[samostan]]a i poznato češko hodočastilište na vrhu [[Brdo|brda]] visokog 586 metara u starom dijelu grada [[Příbram]]a. Unutar kompleksa dimenzija 80 x 72 m smješteno je nekoliko samostana, četiri [[kapela|kapelice]] u kutovima [[pravokutnik|pravokutnog oblika]] kompleksa i izvorna [[Gotika|gotička]] [[crkva]]  [[Sveta Marija|sv. Marije]], obnovljena i proširena [[1648.]] - [[1673.]] prema nacrtima [[arhitekt]]a Carla Luraga. Na popločanu [[kamen]]u terasu na sjevernom krilu kompleksa nastavljaju se [[stepenice]] za [[pješak]]e i [[cesta]] za [[Automobil|osobna vozila]], koje vode do središta grada.
-Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija [[isusovci|isusovaca]]<ref>{{ces oznaka}} Koláček, Josef, ''Jezuité na Svaté Hoře'', Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, {{ISBN|80-86045-25-0}}.</ref>, a danas ovdje žive i rade [[redemptoristi]]. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje [[Središnja Češka|Središnje Češke]]. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko [[župa]] u Příbramu i okolici.<ref>{{ces oznaka}} Smolík, Václav, ''Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů'', Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81</ref>
+Izvorno je cijeli kompleks bio rezidencija [[isusovci|isusovaca]]<ref>{{češ oznaka}} Koláček, Josef, ''Jezuité na Svaté Hoře'', Velehrad, Refugium Velehrad-Roma, 1998., str. 83, {{ISBN|80-86045-25-0}}.</ref>, a danas ovdje žive i rade [[redemptoristi]]. Ovaj kompleks središte je provincije redemptorista za područje [[Središnja Češka|Središnje Češke]]. Osim što održavaju cijeli kompleks, redemptoristi vode i nekoliko [[župa]] u Příbramu i okolici.<ref>{{češ oznaka}} Smolík, Václav, ''Milosti Panny Marie Svatohorské v obrazech : popis a výklad ambitních obrazů'', Příbram, Redemptoristi na Svatoj Hori, 1948., str. 81</ref>
 == Odlike ==
 [[Datoteka:Příbram-Svata Hora-areal.jpg|mini|lijevo|300px|Pogled na kompleks iz smjera [[Prag]]a.]]
 [[Datoteka:Svata hora01.JPG|mini|desno|Svod hodočasničke crkve sv. Marije ukrašen je reljefima, freskama i štukaturama.]]
-Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag|grada Praga]] (1702.  - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche>{{ces oznaka}} Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179</ref>
+Glavni ulaz u kompleks popločena je kamena terasa s Marijinim [[kip]]om u sredini iz [[1661.]] godine. U istočnom krilu samostana nalazi se [[portal]] [[Prag|grada Praga]] (1702.  - 1705.) s kipovima i prikazima [[svetac]]a, [[prorok]]a i [[Popis čeških vladara|čeških kraljeva]] (rad kipara [[Jan Brokoff|Jana Brokoffa]]). Iznad [[kolonada|kolonade]] portala, u sredini, nalazi se kip Djevice Marije Svatohorské arhitekta [[Kilián Ignác Dientzenhofer|Kiliána Ignáca Dientzenhofera]] iz [[1732.]] godine. U središtu južnog krila nalazi se kameni portal s radovima kipara Ondřeja Filipa Quitainera iz [[1707.]] godine. U uglovima cijelog kompleksa (odnosno kutovima [[pravokutnik]]a) nalaze se četiri osmerokutne [[kapela|kapelice]] koje predstavljaju četiri naselja ([[Plzeň]], [[Prag]], Breznička i Mnišeck) ovisno o [[strane svijeta|stranama svijeta]] na kojima se nalaze. Kapelice su ukrašene bogatim [[štukatura]]ma po uzoru na talijanske umjetnike, prema planovima Carla Luraga. U jugoistočnom uglu ''Praške kapelice'' nalazi se izvorna oltarna slika Petra Brandla ''Navještenje'' iz [[1697.]], čija se kopija čuva u [[Nacionalna galerija u Pragu|Nacionalnoj galeriji u Pragu]].<ref name=poche>{{češ oznaka}} Poche, Emanuel, a kol, ''Umělecké památky Čech 3. P–Š'', Prag, izdavačka kuća Academia, 1980., str. 179</ref>
 Kamena terasa vodi u unutrašnjost hodočasničke crkve sv. Marije, izvorno gotičke građevine iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Obnovljena je i okružena malim četverostranim kapelicama u baroknom stilu između [[1658.]] i [[1675.]] Zapadna kapelica proširena je i ponovno otvorena [[1751.]], nakon šest godina obnove pod vodstvom A. Schmidta. Kapelica s [[arkada]]ma na istočnoj strani građena je od [[1674.]] do [[1676.]] prema nacrtima dvojice arhitekata:D. Orsija i G. D. Canevallea.
@@ Redak 20: / Redak 20: @@
 == Literatura ==
-* {{ces oznaka}} {{lat oznaka}} Holubová, Markéta, ''Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773'', Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, {{ISBN|80-86772-22-5}}, {{ISBN|80-86869-02-4}}.
+* {{češ oznaka}} {{lat oznaka}} Holubová, Markéta, ''Catalogus personarum et officiorum residentii ad S. Montem (1647-1773) = Biografický slovník členů Tovaryšstva Ježíšova působících na Svaté Hoře u Příbrami v letech 1647-1773'', Příbram, Prag, Državni arhiv Distrikta Příbram i Muzej rudarstva u Příbramu u suradnji sa Institutom za etnologiju (AV ČR), 2006., str. 158, {{ISBN|80-86772-22-5}}, {{ISBN|80-86869-02-4}}.
-* {{ces oznaka}} Kopeček, Josef, ''Svatá Hora'', Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, {{ISBN|80-7192-998-0}}.
+* {{češ oznaka}} Kopeček, Josef, ''Svatá Hora'', Kostelní Vydří, Karmelićanska naklada, 2006., str. 187, {{ISBN|80-7192-998-0}}.
 == Vanjske poveznice ==
-* {{ces oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]
+* {{češ oznaka}} {{deu oznaka}} {{eng oznaka}} {{polj oznaka}} {{špa oznaka}} {{Fra oznaka}} {{ita oznaka}} {{rus oznaka}} [http://svata-hora.cz/ Službene stranice]
 === Ostali projekti ===