More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}' |
||
| Redak 31: | Redak 31: | ||
* [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/dedijer.htm Stevan Dedijer, Kraj mita "Velika Srbija"] | * [http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/dedijer.htm Stevan Dedijer, Kraj mita "Velika Srbija"] | ||
* {{srp oznaka}} [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/299/299_13.html Stevan Dedijer, Velika Srbija i mali glupi akademici] (otvoreno pismo [[Zoran Đinđić|Zoranu Đinđiću]]) | * {{srp oznaka}} [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/299/299_13.html Stevan Dedijer, Velika Srbija i mali glupi akademici] (otvoreno pismo [[Zoran Đinđić|Zoranu Đinđiću]]) | ||
* {{ | * {{boš oznaka}} [http://bhmedia.se/prilozi/dedijer.htm Sa profesorom Stevanom Dedijerom o ideji i ideolozima Velike Srbije] | ||
* {{ | * {{boš oznaka}} [http://www.bhdani.com/arhiva/138/inter.htm Intervju Stevan Dedijer, svjedok 20. stoljeća I dio], [http://www.bhdani.com/arhiva/139/t398a.htm II dio], [http://www.bhdani.com/arhiva/140/t404a.htm III dio] | ||
{{GLAVNIRASPORED:Dedijer, Stevan}} | {{GLAVNIRASPORED:Dedijer, Stevan}} | ||
Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:32
Stevan Dedijer (Sarajevo, 25. lipnja 1911. - Dubrovnik, 13. lipnja 2004.), bio je fizičar, jugoslavenski akademik i jedan od pionira poslovnoga obavještajstva, izvještajne djelatnosti i poslovnih izvjesnica.
Životopis
Djetinjstvo i školovanje
Stevan Dedijer rođen je 1911. godine u Sarajevu, u Bosni i Hercegovni. Roditelji su mu bili srpske nacionalnosti, Milica i Jefto Dedijer. Srednju školu pohađao je u Rimu u Collegio Internazionale Monte Mario. Diplomirao je 1930. godine u školi Taft School u Watertownu u Connecticutu, SAD. Godine 1934. stekao je svjedodžbu iz fizike na sveučilištu Princeton.
Karijera
Na početku karijere radio je u prodajnom odjelu The New York Timesa i u istraživačkom odjelu Newsweeka u New Yorku i kao urednik u tjedniku Komunističke Partije Free Speech u Pittsburghu. U Drugomu svjetskom ratu služio je u američkoj vojsci od 1942. do 1945. godine kao padobranac, dok mu se brat Vladimir Dedijer istovremeno borio na strani Titovih partizana. Po završetku rata dolazi u Jugoslaviju, gdje radi kao novinar u Borbi, urednik u Politici i kao pomoćnik direktora Tanjug-a, a u razdoblju od 1949. do 1954. godine bio je i glavni voditelj Beogradskog nuklearnog instituta, a kasnije radi na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.[1]
Kasnije je živio u Švedskoj, gdje je radio na sveučilištu Lund University. Bio je jedan od suosnivača švedske obavještajne mreže BISNES. Govorio je više jezika (njemački, francuski, talijanski, engleski, ruski i švedski)[2], te je bio autorom više knjiga. Također, za života je stekao mnoga poznanstva i kontakte, primjerice kao onaj sa danskim znanstvenikom Nielsom Bohrom, a za rad na svom području dobio je mnoga priznanja.
Umro je u svom domu u Dubrovniku, 2004. godine.
Djela
- The world jumper, Dubrovnik, 2001.
- Stevan Dedijer - My Life of Curiosity and Insights, A Chronicle of the 20th Century, Lund, 2009. (posmrtno izdato i uređeno od Carin i Miki Dedijer)
- Špijun kojeg smo voljeli: autobiografija, VBZ, Zagreb, 2011. (priredili Carin Dedijer i Miki Dedijer)
Privatni život
Stevan Dedijer imao je tri supruge: Dolly, Ivanka i Carin – američke, hrvatske i švedske nacionalnosti.
Literatura
- Stevan Dedijer - My Life of Curiosity and Insights, A Chronicle of the 20th Century, Nordic Academic Press, Lund, 2009.
- Sigurdson, Jon; Tågerud, Yael, (urednici), The Intelligent Corporation. The Privatisaton of Intelligence, A Tribute to Stevan Dedijer on his 80th Birthday, 6. srpnja, 1991., London: Taylor Graham, 1992.
Izvori
- ↑ Denis Derk, Stevan Dedijer ili autobiografija špijuna koji uopće nije bio špijun, vecernji.hr, 16. lipnja 2011., pristupljeno 24. ožujka 2017.
- ↑ Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},,