More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Rudnik Kakanj''' (službeno: ''Rudnik mrkog uglja Kakanj'') je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[rudnik]] [[ugljen|mrkog ugljena]] smješten u općini [[Kakanj]]. | Rudnik Kakanj''' (službeno: ''Rudnik mrkog uglja Kakanj'') je [[BiH|bosanskohercegovački]] [[rudnik]] [[ugljen|mrkog ugljena]] smješten u općini [[Kakanj]]. | ||
Na području Kaknja [[1898.]] godine [[Austro-Ugarska|austrougarski]] stručnjaci počeli su geološka istraživanja s ciljem pokretanja eksploatacije ugljena. Nešto kasnije, otvoren je prvi rudnik pod nazivom Kakanj-Doboj. Od 1902. godine službeno postoji rudnik Kakanj, čije se sjedište u to vrijeme nalazilo u [[Beč]]u. Do 1979. godine kada se otvara površinski kop Karaula vršena je samo jamska eksploatacija. Od rujna 2009. rudnik djeluje u okviru koncerna [[JP Elektroprivreda BiH]] d.d. [[Sarajevo]].<ref>[http://www.rmukakanj.ba/historija.php Historija], rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. {{ | Na području Kaknja [[1898.]] godine [[Austro-Ugarska|austrougarski]] stručnjaci počeli su geološka istraživanja s ciljem pokretanja eksploatacije ugljena. Nešto kasnije, otvoren je prvi rudnik pod nazivom Kakanj-Doboj. Od 1902. godine službeno postoji rudnik Kakanj, čije se sjedište u to vrijeme nalazilo u [[Beč]]u. Do 1979. godine kada se otvara površinski kop Karaula vršena je samo jamska eksploatacija. Od rujna 2009. rudnik djeluje u okviru koncerna [[JP Elektroprivreda BiH]] d.d. [[Sarajevo]].<ref>[http://www.rmukakanj.ba/historija.php Historija], rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. {{boš oznaka}}</ref> | ||
Od 1952. Rudnik ima i svoj [[Orkestar rudarske glazbe]].<ref name="najstariji">(boš.) [http://www.kakanjlive.com/novost/najstariji-i-najmladi-u-orkestru-rudarske-glazbe/2402 KakanjLive] A.Z. ''Najstariji i najmlađi u Orkestru rudarske glazbe'' 16. srpnja 2017. (pristupljeno 11. ožujka 2019.)</ref> | Od 1952. Rudnik ima i svoj [[Orkestar rudarske glazbe]].<ref name="najstariji">(boš.) [http://www.kakanjlive.com/novost/najstariji-i-najmladi-u-orkestru-rudarske-glazbe/2402 KakanjLive] A.Z. ''Najstariji i najmlađi u Orkestru rudarske glazbe'' 16. srpnja 2017. (pristupljeno 11. ožujka 2019.)</ref> | ||
Rudnik Kakanj zapošljava 2020 radnika.<ref>[http://www.rmukakanj.ba/onama.php O nama], rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. {{ | Rudnik Kakanj zapošljava 2020 radnika.<ref>[http://www.rmukakanj.ba/onama.php O nama], rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. {{boš oznaka}}</ref> Prosječna godišnja proizvodnja ugljena iznosi oko 1.100.000 tona, a preko 90% proizvedenog ugljena koristi se za potrebe [[TE Kakanj|termoelektrane Kakanj]].<ref>[http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=400&langTag=bs-BA Studija energetsko sektora u BiH], Treći projekt obnove EES, 2008.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 28. svibanj 2025. u 01:23
Rudnik Kakanj (službeno: Rudnik mrkog uglja Kakanj) je bosanskohercegovački rudnik mrkog ugljena smješten u općini Kakanj.
Na području Kaknja 1898. godine austrougarski stručnjaci počeli su geološka istraživanja s ciljem pokretanja eksploatacije ugljena. Nešto kasnije, otvoren je prvi rudnik pod nazivom Kakanj-Doboj. Od 1902. godine službeno postoji rudnik Kakanj, čije se sjedište u to vrijeme nalazilo u Beču. Do 1979. godine kada se otvara površinski kop Karaula vršena je samo jamska eksploatacija. Od rujna 2009. rudnik djeluje u okviru koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.[1] Od 1952. Rudnik ima i svoj Orkestar rudarske glazbe.[2]
Rudnik Kakanj zapošljava 2020 radnika.[3] Prosječna godišnja proizvodnja ugljena iznosi oko 1.100.000 tona, a preko 90% proizvedenog ugljena koristi se za potrebe termoelektrane Kakanj.[4]
Izvori
- ↑ Historija, rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. (boš.)
- ↑ (boš.) KakanjLive A.Z. Najstariji i najmlađi u Orkestru rudarske glazbe 16. srpnja 2017. (pristupljeno 11. ožujka 2019.)
- ↑ O nama, rmukakanj.ba, preuzeto 23. ožujka 2015. (boš.)
- ↑ Studija energetsko sektora u BiH, Treći projekt obnove EES, 2008.