m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština' |
m Zamjena teksta - '{{es}}' u '{{špa oznaka}}' |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
Zbog toga je Xochimilco, zajedno s [[Povijesno središte grada Meksika|povijesnim središtem grada Meksika]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1987. godine kao "svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane"<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/412 Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 14. prosinca 2011.</ref>. | Zbog toga je Xochimilco, zajedno s [[Povijesno središte grada Meksika|povijesnim središtem grada Meksika]], upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 1987. godine kao "svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane"<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/412 Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 14. prosinca 2011.</ref>. | ||
Ovaj poluprirodni, a napola umjetni [[krajolik]], sada je [[ekologija|ekološki]] [[rezervat prirode]]. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, uslijed nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje<ref>Ivan Sosa, Exige la UNESCO blindar Xochimilco ("UNESCO zahtjeva zaštitu Xochimilca"), Reforma (Mexico City) 20. studenoga 2004., str. 3. {{ | Ovaj poluprirodni, a napola umjetni [[krajolik]], sada je [[ekologija|ekološki]] [[rezervat prirode]]. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, uslijed nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje<ref>Ivan Sosa, Exige la UNESCO blindar Xochimilco ("UNESCO zahtjeva zaštitu Xochimilca"), Reforma (Mexico City) 20. studenoga 2004., str. 3. {{špa oznaka}}</ref>. | ||
<gallery perrow=5> | <gallery perrow=5> | ||
| Redak 39: | Redak 39: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
* [http://www.xochimilco.df.gob.mx/ Službena stranica okruga] {{ | * [http://www.xochimilco.df.gob.mx/ Službena stranica okruga] {{špa oznaka}} | ||
*[http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=412 Fotografije na UNESCO-vim službenim stranicama] {{eng oznaka}} | *[http://www.ourplaceworldheritage.com/custom.cfm?action=WHsite&whsiteid=412 Fotografije na UNESCO-vim službenim stranicama] {{eng oznaka}} | ||
Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 23:26
| Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO
| |
| |
 Meksiko
  Xochimilco | |
| Godina uvrštenja: | 1987. (11. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | i, ii, iii, iv |
| Ugroženost: | - |
| Poveznica: | http://whc.unesco.org/en/list/412 UNESCO |
Xochimilco (nahuatl za "Plutajuća polja cvijeća") je jedno od 16 okruga (delegaciones) glavnog grada Meksika, Ciudad de Mexica), koji je nakada bio neovisni grad osnovan na južnoj obali istoimenog jezera. Danas se sastoji od 18 četvrti (barrios) i 14 sela (pueblos) koja ih okružuju; na području od 125 km².
Iako se okrug Xochimilco nalazi u samom središtu grada Meksika, on se smatra južnim dijelom njegovog povijesnog središta, od kojega je i fizički odvojen oko 28 km. Xochimilco je najpozantiji po svojim kanalima na njima se nalaze vještački poljoprivredni otoci chinampas koji privlače brojne turiste, zbog čega je lokalno stanovništvo organiziralo obilaske u šarenim gondolama (trajineras). Ovi kanali, duljine 170 km, su jedini ostaci nekada kompleksnog sustava Astečkih jezera i kanala koji su se protezali Meksičkom dolinom. Naime, Xochimilco je južni ogranak velikog isušenog jezera Texcoco, gdje su se Azteci naselili na skupini otočića povezanih s čvrstim zemljanim mostovima koje su izvorno napravili Xochimilca indijanci.
Zbog toga je Xochimilco, zajedno s povijesnim središtem grada Meksika, upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Amerikama 1987. godine kao "svjedočanstvo Asteka da naprave održivo stanište u središtu negostoljubivog krajolika, dok su njegove kolonijalne građevine, sagrađene od 16. stoljeća nadalje, iznimno dobro sačuvane"[1].
Ovaj poluprirodni, a napola umjetni krajolik, sada je ekološki rezervat prirode. No, danas neprestano propadanje njegovih kanala i chiampasa, uslijed nezakonite gradnje oko 2.700 građevina koje zagađuju vode na 31 nezakonitom posjedu (na oko 450 ha), dovodi ovu svjetsku baštinu u pitanje[2].
-
Karta okruga Xohimilco s istaknutim jezerima i chinampas kanalima -
Suvremeni chinampa vrt -
Crkva sv. Bernarda u središtu grada -
Konji u parku Bosque de Nativitas -
Dvorište Likovne akademije
Izvori
- ↑ Povijesno središte grada Meksika i Xochimilco na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 14. prosinca 2011.
- ↑ Ivan Sosa, Exige la UNESCO blindar Xochimilco ("UNESCO zahtjeva zaštitu Xochimilca"), Reforma (Mexico City) 20. studenoga 2004., str. 3. (špa.)
Vanjske poveznice
- )