Libanonci u Urugvaju: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Etnička grupa +{{Infookvir etnička grupa) |
m Zamjena teksta - '{{es icon}}' u '{{špa oznaka}}' |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
Prvi libanonski useljenici došli su u Urugvaj tijekom [[1860-ih]] te se smjestili u glavnom gradu [[Montevideo|Montevideu]], okupljalištu svih manjina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://espanol.geocities.com/ommuruguay/Colectividadlibanesa.htm |title=La inmigración libanesa en el Uruguay - Libanonsko useljeništvo u Urugvaju |language= |publisher=Colectividad Libanesa en el Uruguay |accessdate=4. srpnja 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716052015/http://espanol.geocities.com/ommuruguay/Colectividadlibanesa.htm |archivedate=16. srpnja 2011.|deadurl=no }} {{fra oznaka}}</ref> Ti prvi useljenici bili su uglavnom [[maroniti]] koji su govorili samo [[arapski jezik]]. Najveći val doseljenja Libanonaca bio je početkom [[1920-ih]] zajedno s drugim etničkim skupinama kao što su [[Sirijci]] i [[Arapi]]. Zbog toga se između [[1908.]] i [[1930.]] stanovništvo Montevidea udvostručilo.<ref name="countrystudies.u">{{Citiranje weba |year= 2009. |url = http://countrystudies.us/uruguay/13.htm|title = The Consolidation of Political Democracy|publisher = Library of Congress Country Studies|work=Kongresna knjižnica SAD-a| accessdate = 10. srpnja 2009. | last= |quote=}} {{eng oznaka}}</ref> | Prvi libanonski useljenici došli su u Urugvaj tijekom [[1860-ih]] te se smjestili u glavnom gradu [[Montevideo|Montevideu]], okupljalištu svih manjina.<ref>{{Citiranje weba|url=http://espanol.geocities.com/ommuruguay/Colectividadlibanesa.htm |title=La inmigración libanesa en el Uruguay - Libanonsko useljeništvo u Urugvaju |language= |publisher=Colectividad Libanesa en el Uruguay |accessdate=4. srpnja 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110716052015/http://espanol.geocities.com/ommuruguay/Colectividadlibanesa.htm |archivedate=16. srpnja 2011.|deadurl=no }} {{fra oznaka}}</ref> Ti prvi useljenici bili su uglavnom [[maroniti]] koji su govorili samo [[arapski jezik]]. Najveći val doseljenja Libanonaca bio je početkom [[1920-ih]] zajedno s drugim etničkim skupinama kao što su [[Sirijci]] i [[Arapi]]. Zbog toga se između [[1908.]] i [[1930.]] stanovništvo Montevidea udvostručilo.<ref name="countrystudies.u">{{Citiranje weba |year= 2009. |url = http://countrystudies.us/uruguay/13.htm|title = The Consolidation of Political Democracy|publisher = Library of Congress Country Studies|work=Kongresna knjižnica SAD-a| accessdate = 10. srpnja 2009. | last= |quote=}} {{eng oznaka}}</ref> | ||
[[21. siječnja]] [[1924.]] je uspostavljena Apostolska maronitska misija u Urugvaju.<ref name="mar">{{Citiranje weba|url=http://www.multiculturalismoenuruguay.com/Docs/Entrevistas/Libaneses%20-%20Padre%20Manuel.pdf|title=Maroniti Libanonci u Urugvaju|accessdate=15. svibnja 2013.}} {{ | [[21. siječnja]] [[1924.]] je uspostavljena Apostolska maronitska misija u Urugvaju.<ref name="mar">{{Citiranje weba|url=http://www.multiculturalismoenuruguay.com/Docs/Entrevistas/Libaneses%20-%20Padre%20Manuel.pdf|title=Maroniti Libanonci u Urugvaju|accessdate=15. svibnja 2013.}} {{špa oznaka}}</ref> [[10. ožujka]] [[1925.]] monsinjor Shallita je doputovao iz [[Napulj]]a kako bi vodio misiju.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.geocities.com/maronitasdelavirgenmaria/nosotros.htm |language= |title=¿Quiénes somos? Nuestra señora del líbano ruega por nosotros |publisher=Nuestra Señora del Líbano |accessdate=4. srpnja 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080318124205/http://www.geocities.com/maronitasdelavirgenmaria/nosotros.htm |archivedate=18. ožujka 2008. |deadurl=no }} {{špa oznaka}}</ref> | ||
[[1941.]] godine na mjesto misije osnovana je maronitska župa<ref name="arquidiocesis">{{Citiranje weba |url=http://www.arquidiocesis.net/index.php?seccion=parroquias#zona5 |title=Naša Gospa Libanonska |publisher= Nadbiskupija Montevideo (mrežna mjesta) |accessdate=30. ožujka 2013. }} {{ | [[1941.]] godine na mjesto misije osnovana je maronitska župa<ref name="arquidiocesis">{{Citiranje weba |url=http://www.arquidiocesis.net/index.php?seccion=parroquias#zona5 |title=Naša Gospa Libanonska |publisher= Nadbiskupija Montevideo (mrežna mjesta) |accessdate=30. ožujka 2013. }} {{špa oznaka}}</ref>, a [[1986.]] otvorena je i blagoslovljena [[Crkva naše Gospe Libanonske u Montevideu]]. Bila je građena dvije godine prema nacrtima arhitekta i inženjera koje je izradio [[Eladio Dieste]], urugvajski crkveni graditelj.<ref name="mar"/> | ||
Prvi doseljenici često su bili nazivani "Azijatima", te su često bili u nemogućnosti uklopiti se u novoj domovini.<ref>{{Citiranje weba | Prvi doseljenici često su bili nazivani "Azijatima", te su često bili u nemogućnosti uklopiti se u novoj domovini.<ref>{{Citiranje weba | ||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
|title=Lebanon, our privileged partner in this region of the world | |title=Lebanon, our privileged partner in this region of the world | ||
|publisher=Jutarnji časopis ponedjeljkom (Libanon) | |publisher=Jutarnji časopis ponedjeljkom (Libanon) | ||
|accessdate=8. srpnja 2009.}} {{ | |accessdate=8. srpnja 2009.}} {{špa oznaka}}</ref> Unatoč tome mnogi od njih su se probili kao poduzetnici i uglednici, koji su prihvaćali urugvajsku kulturu i preko nje slavil svoju domovinu. U Urugvaju ima nekolikozalogajnica s libanonskom kuhinjom, a do danas su kao i većina Arapa prihvaćeni, a mnogi su se i dobrovoljno hispanizirali ili prešli na [[katoličanstvo]].<ref>{{Citiranje knjige | ||
|title=Los libaneses en el Uruguay | |title=Los libaneses en el Uruguay | ||
|author=Antonio Seluja | |author=Antonio Seluja | ||
| Redak 42: | Redak 42: | ||
|language= | |language= | ||
|pages=191. | |pages=191. | ||
|ISBN=9974-40-804-0}}, {{ISBN|9974-40-804-0}} {{ | |ISBN=9974-40-804-0}}, {{ISBN|9974-40-804-0}} {{špa oznaka}}</ref> | ||
[[1997.]] godine, glasnogovornik Libanona u Urugvaju je posjetio [[Parlament Urugvaja]] i ustanovio da od 99 zastupnika u Zastupničkom domu, 2 imaju libanonske korijene.<ref name=UN425>{{Citiranje weba | [[1997.]] godine, glasnogovornik Libanona u Urugvaju je posjetio [[Parlament Urugvaja]] i ustanovio da od 99 zastupnika u Zastupničkom domu, 2 imaju libanonske korijene.<ref name=UN425>{{Citiranje weba | ||
Inačica od 27. svibanj 2025. u 22:41
| Libanonci u Urugvaju |
|---|
| Datoteka:Bundesarchiv B 145 Bild-F022466-0001, Bonn, Lübke empfängt Nationalrat aus Uruguay.jpg |
| Alberto Abdala, odvjetnik i političar, vršitelj dužnosti dopredsjednika Urugvaja. |
| Ukupno pripadnika |
| 53 - 70.000 |
| Značajna područja naseljavanja |
| Montevideo, Chuy |
| Jezik |
| urugvajski španjolski, libanonski arapski |
| Vjera |
| većina kršćani, mali dio muslimani |
Libanonci u Urugvaju su osobe u Urugvaju s punim, djelomičnim, ili većinskim libanonskim podrijetlom, ili u Libanonu rođene osobe sa prebivalištem u Urugvaju.
U Urugvaju živi između 53.000 i 70.000[1] Libanonaca odnosno onih koji svoju zemlju rođenja nazivaju Libanonom. Time su jedna od najvećih neeuropskih manjina u Urugvaju, iako ne toliko velike kao spomenute europske manjine.[1]
Povijest
Prvi libanonski useljenici došli su u Urugvaj tijekom 1860-ih te se smjestili u glavnom gradu Montevideu, okupljalištu svih manjina.[2] Ti prvi useljenici bili su uglavnom maroniti koji su govorili samo arapski jezik. Najveći val doseljenja Libanonaca bio je početkom 1920-ih zajedno s drugim etničkim skupinama kao što su Sirijci i Arapi. Zbog toga se između 1908. i 1930. stanovništvo Montevidea udvostručilo.[3]
21. siječnja 1924. je uspostavljena Apostolska maronitska misija u Urugvaju.[4] 10. ožujka 1925. monsinjor Shallita je doputovao iz Napulja kako bi vodio misiju.[5]
1941. godine na mjesto misije osnovana je maronitska župa[6], a 1986. otvorena je i blagoslovljena Crkva naše Gospe Libanonske u Montevideu. Bila je građena dvije godine prema nacrtima arhitekta i inženjera koje je izradio Eladio Dieste, urugvajski crkveni graditelj.[4]
Prvi doseljenici često su bili nazivani "Azijatima", te su često bili u nemogućnosti uklopiti se u novoj domovini.[7] Unatoč tome mnogi od njih su se probili kao poduzetnici i uglednici, koji su prihvaćali urugvajsku kulturu i preko nje slavil svoju domovinu. U Urugvaju ima nekolikozalogajnica s libanonskom kuhinjom, a do danas su kao i većina Arapa prihvaćeni, a mnogi su se i dobrovoljno hispanizirali ili prešli na katoličanstvo.[8]
1997. godine, glasnogovornik Libanona u Urugvaju je posjetio Parlament Urugvaja i ustanovio da od 99 zastupnika u Zastupničkom domu, 2 imaju libanonske korijene.[9]
1954. u Urugvaju je živjelo 15.000 libanonskih doseljenika ili njihovih potomaka.[10] U ljeto 2009. taj broj je iznosio oko 53.000 ljudi libanonskih korijena.[11]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Les Libanais d'Uruguay - Libanonci u Uurgvaju (fra.).
- ↑ • Nepoznat parametar:
deadurl
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb(fra.) - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(eng.) - ↑ 4,0 4,1 • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(špa.) - ↑ • Nepoznat parametar:
deadurl
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Nepoznat parametar:archivedate
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb(špa.) - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(špa.) - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(špa.) - ↑
• Nepoznat parametar:, ISBN 9974-40-804-0 (špa.)
ISBN - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(eng.) - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb(eng.) - ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb
| |||||||||||||||||||