Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Park-šuma Gajišće: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''P(.*)'''-->' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Park-šuma Gajišće'''-->'''Park-šuma Gajišće (Gaišće)''', [[park-šuma]] u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba. Park-šuma na području [[Sesvete|Sesveta]], [[Gajišće|Gajišća]], ukupne površine 191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha pri­vatne. Prosječna drva zaliha iznosi 423 m3/ha, a prirast 12,50 m3/ha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije grupe. U prvoj su grupi sastojine [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[obični grab|obič­nog graba]] te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog graba treba normalno njegovati [[prored]]om, a grabike njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati, uvažavajući načela oplodnih i rubnih [[sječa]], unoseći [[žir]] ili [[sadnica|sadnice]] hrasta lužnjaka. U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spada­ju kulture [[bagrem]]a, [[ariš]]a i [[borovac|borovca]]. Te kulture treba njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pre­tvarati u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, slu­žeći se umjetnom obnovom uz [[oplodna sječa|oplodne]] i [[rubna sječa|rubne sječe]].
'''Park-šuma Gajišće (Gaišće)''', [[park-šuma]] u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba. Park-šuma na području [[Sesvete|Sesveta]], [[Gajišće|Gajišća]], ukupne površine 191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha pri­vatne. Prosječna drva zaliha iznosi 423 m3/ha, a prirast 12,50 m3/ha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije grupe. U prvoj su grupi sastojine [[hrast lužnjak|hrasta lužnjaka]] i [[obični grab|obič­nog graba]] te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog graba treba normalno njegovati [[prored]]om, a grabike njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati, uvažavajući načela oplodnih i rubnih [[sječa]], unoseći [[žir]] ili [[sadnica|sadnice]] hrasta lužnjaka. U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spada­ju kulture [[bagrem]]a, [[ariš]]a i [[borovac|borovca]]. Te kulture treba njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pre­tvarati u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, slu­žeći se umjetnom obnovom uz [[oplodna sječa|oplodne]] i [[rubna sječa|rubne sječe]].
Državnih šuma je 103,47 ha, privatnih 69,23 ha, ostalih površina 18,80 ha. [[Prosječna drvna zaliha]] je 423,00 prostornih metara po hektaru. [[Prosječni godišnji tečajni prirast]] je 12,50 prostornih metara po hektaru.
Državnih šuma je 103,47 ha, privatnih 69,23 ha, ostalih površina 18,80 ha. [[Prosječna drvna zaliha]] je 423,00 prostornih metara po hektaru. [[Prosječni godišnji tečajni prirast]] je 12,50 prostornih metara po hektaru.



Posljednja izmjena od 27. svibanj 2025. u 14:53

Park-šuma Gajišće (Gaišće), park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba. Park-šuma na području Sesveta, Gajišća, ukupne površine 191,50 ha, od čega su 103,47 ha državne, a 69,23 ha pri­vatne. Prosječna drva zaliha iznosi 423 m3/ha, a prirast 12,50 m3/ha. Ove se sastojine mogu podijeliti u dvije grupe. U prvoj su grupi sastojine hrasta lužnjaka i obič­nog graba te čiste sastojine graba, što ukupno zauzima površinu od oko 160 ha. Sastojine lužnjaka i običnog graba treba normalno njegovati proredom, a grabike njegovati proredom i postupno umjetno obnavljati, uvažavajući načela oplodnih i rubnih sječa, unoseći žir ili sadnice hrasta lužnjaka. U drugu manju grupu, površine od oko 15 ha, spada­ju kulture bagrema, ariša i borovca. Te kulture treba njegovati proredama do njihove zrelosti i postupno pre­tvarati u sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba, slu­žeći se umjetnom obnovom uz oplodne i rubne sječe. Državnih šuma je 103,47 ha, privatnih 69,23 ha, ostalih površina 18,80 ha. Prosječna drvna zaliha je 423,00 prostornih metara po hektaru. Prosječni godišnji tečajni prirast je 12,50 prostornih metara po hektaru.

Izvori

Sadržaj