Mijo Milas: razlika između inačica

Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:49

Mijo Milas (Zmijavci, 29. rujna medicina u 1938. - Split, 15. lipnja 2017.), bio je hrvatski psihijatar.

Životopis

Mijo Milas rođen je u Zmijavcima 1938. godine. Rođen je u težačkoj obitelji. Osnovnu školu pohađao je u Zmijavcima a gimnaziju u Imotskome.^[1] Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu gdje je završio i specijalizaciju iz neuropsihologije. Doktorirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Bio je sveučilišni docent na Medicinskom fakultetu u Splitu.^[2]

Osim po svojem medicinskom radu, poznat je po svojim radovima o Asanaginici i hrvatskom hajduku Andrijici Šimiću. Pisao je također o svjetski poznatom hrvatskom atleti Anti Tomaševiću. Bavio se je i sovjetskim junakom, rođenjem Hrvatom Tomom Aleksom Dundićem.^[3] Među zanimljive podatke o Asanaginici do kojih je Milas došao spoznajama iz psihijatrijske struke je iz toga da je tu pjesmu spjevala kršćanka odnosno da sama balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz Zabiokovlja.^[4]

Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga Modrog jezera edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku Martinu Pavloviću Zažapcu vođi ustanka protiv Napoleona medicina u 1809. godine.^[1]

Bio je suradnikom časopisa ogranaka Matice hrvatske: Cetinska vrila (Sinj)^[5] i Hrvatska obzorja (Split). Pisao je i objavljivao članke u lokalnim i nacinalnim listovima (Imotska krajina, Slobodna Dalmacija, Hrvatski tjednik, 7Dnevno).^[1]

Umro je u Splitu 15. lipnja 2017. godine, a pokopan je 17. lipnja 2017. godine na mjesnom groblju u Zmijavcima.^[2]

Djela

Hajduk Andrijica Šimić: tekst i pjesma, Zagreb, 1972.
Asan-aginičin zavičaj: povijesno-kulturni kontekst narodne balade, Imotski, 1981.
Hrvatski junak i svjetski atleta Ante Tomašević, Split, 1990.
Hrvatski narodni junak hajduk Andrijica Šimić, Split, 1996.
Asanaginičina domovina, Split, 2011.
Hajdučka legenda Andrija Šimić, Split 2015.
Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću, Imotski, 2017. (prir.)^[1]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Mladen Vuković, U spomen Mijo Milas (1938. – 2017.), Zadarska smotra, godište LXVII, br. 4, 2018., str. 295.-296., pristupljeno 3. svibnja 2019.
↑ ^2,0 ^2,1 Mladen Vuković, Umro Mijo Milas – Vrijedan zaljubljenik u povijest našeg kraja. (1938-2017), imotskenovine.hr, 16. lipnja 2017., pristupljeno 12. srpnja 2017.
↑ Slobodna Dalmacija Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)
↑ Slobodna Dalmacija Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.
↑ Ferata Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.

Vanjske poveznice

Slobodna Dalmacija U 80. godini preminuo Mijo Milas, poznati psihijatar i vječni zaljubljenik u svoju Imotsku krajinu
Slobodna Dalmacija Životna priča poznatoga splitskog psihijatra iz Imotskog, Mije Milasa: nekad je bio i kaskader, a danas, u 80. godini vještači kriminalce, ali i povijesne ličnosti

[smotra-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Mladen Vuković, U spomen Mijo Milas (1938. – 2017.), Zadarska smotra, godište LXVII, br. 4, 2018., str. 295.-296., pristupljeno 3. svibnja 2019.

[imotske_novine-2] 2,0 ^2,1 Mladen Vuković, Umro Mijo Milas – Vrijedan zaljubljenik u povijest našeg kraja. (1938-2017), imotskenovine.hr, 16. lipnja 2017., pristupljeno 12. srpnja 2017.

[3] Slobodna Dalmacija Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)

[4] Slobodna Dalmacija Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.

[5] Ferata Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Redak 6: / Redak 6: @@
 Osim po svojem medicinskom radu, poznat je po svojim radovima o ''[[Asanaginica|Asanaginici]]'' i hrvatskom hajduku [[Andrijica Šimić|Andrijici Šimiću]]. Pisao je također o svjetski poznatom hrvatskom atleti [[Ante Tomašević|Anti Tomaševiću]]. Bavio se je i sovjetskim junakom, rođenjem [[Hrvati|Hrvatom]] [[Tomo Aleksa Dundić|Tomom Aleksom Dundićem]].<ref>[https://web.archive.org/web/20120223051011/http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/164705/Default.aspx Slobodna Dalmacija] Razgovor s Mijom Milasom (razgovarao Siniša Kekez): Pali kozak iz našega kraja, 18. veljače 2012., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 23. veljače 2012.)</ref> Među zanimljive podatke o Asanaginici do kojih je Milas došao spoznajama iz psihijatrijske struke je iz toga da je tu pjesmu spjevala kršćanka odnosno da sama balada pripada hrvatskom katoličkom puku iz [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]].<ref>[http://slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/153399/dr-mijo-milas-asanaginicu-je-spjevala-krscanka-i-majka Slobodna Dalmacija] Dr. Mijo Milas: Asanaginicu je spjevala kršćanka i majka (razgovor vodio Siniša Kekez), 3. siječnja 2012.</ref>
-Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga [[Modro jezero|Modrog jezera]] edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku [[Martin Pavlović Zažabac|Martinu Pavloviću Zažapcu]] vođi ustanka protiv [[Napoleon]]a [[1809.]] godine.<ref name="smotra"/>
+Njegovom zaslugom postavljene su na zapadnim obroncima imotskoga [[Modro jezero|Modrog jezera]] edukativne ploče na šest svjetskih jezika gdje su i početni stihovi Asanaginice, a platio je i za spomen ploču imotskome ustaniku [[Martin Pavlović Zažabac|Martinu Pavloviću Zažapcu]] vođi ustanka protiv [[Napoleon]]a [[medicina u 1809.]] godine.<ref name="smotra"/>
 Bio je suradnikom [[časopis]]a ogranaka [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: ''[[Cetinska vrila]]'' (Sinj)<ref>[https://web.archive.org/web/20110128021146/http://www.ferata.hr/teme/945-feljton-40-godina-matice-u-sinju-v Ferata] Miljenko Buljac: Feljton: 40 godina 'Matice' u Sinju V, 28. siječnja 2011.</ref> i ''[[Hrvatska obzorja]]'' (Split). Pisao je i objavljivao članke u lokalnim i nacinalnim listovima (''[[Imotska Krajina (novine)|Imotska krajina]], ''[[Slobodna Dalmacija]], ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', ''[[7Dnevno]]'').<ref name="smotra"/>