Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Arthur Conan Doyle: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m bnz
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'
Redak 8: Redak 8:
pseudonim = |
pseudonim = |
rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] |
rođenje = [[22. svibnja]] [[1859.]]<br>[[Edinburgh]], [[Škotska]] |
smrt = [[7. srpnja]] [[1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] |
smrt = [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]<br>[[Crowborough]], [[Engleska]] |
zanimanje = okulist |
zanimanje = okulist |
nacionalnost = |
nacionalnost = |
period pisanja = c.[[1878.]] – [[1928.]] |
period pisanja = c.[[1878.]] – [[medicina u 1928.]] |
vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike|kriminalistički]], [[pustolovni roman|pustolovni]], [[povijesni roman|povijesni]]) |
vrsta = [[roman]] ([[žanr kriminalistike|kriminalistički]], [[pustolovni roman|pustolovni]], [[povijesni roman|povijesni]]) |
teme = |
teme = |
Redak 24: Redak 24:
fusnote = |
fusnote = |
}}
}}
'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[1930.]]), [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]].
'''Sir Arthur Ignatius Conan Doyle''' ([[Edinburgh]], [[22. svibnja]] [[1859.]] - [[Crowborough]], [[Sussex]], [[7. srpnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Velika Britanija|britanski]] autor [[kriminalistički]]h romana, najpoznatiji kao "otac" [[Sherlock Holmes|Sherlocka Holmesa]] i [[Dr. John H. Watson|doktora Watsona]].


== Životopis ==
== Životopis ==
Redak 32: Redak 32:
   
   


Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[1906.]] Godine [[1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle|Adrian]]).
Godine [[1885.]] oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od [[tuberkuloza|tuberkuloze]] i na koncu preminula [[medicina u 1906.]] Godine [[medicina u 1907.]] njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio [[1897.]] i s njom održavao [[Platonska ljubav|platonsku vezu]] zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i [[Adrian Conan Doyle|Adrian]]).


Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.
Godine [[1890.]] proučavao je oko u [[Beč|Beču]], a [[1891.]] preselio se u [[London]] gdje je imao praksu kao [[Oftamologija|okulist]]. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom [[1891.]] pisao je majci: ''"Mislim kako bi bilo dobro ubiti [[Sherlock Holmes|Holmesa]]... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari."'' To je i napravio u prosincu [[1893.]] u djelu ''The Final Problem'' opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu ''The Adventure Of The Empty House'' s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a [[Sherlock Holmes|Holmes]] je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.


Nakon [[Burski rat|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.
Nakon [[Burski rat|Burskog rata]] u [[Južnoafrička Republika|Južnoafričkoj Republici]] i međunarodnih optužbi protiv [[Velika Britanija|Velike Britanije]] zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso [[pamflet]] ''The War In South Africa'', preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje [[Velika Britanija|Britanaca]] u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu '''Sir''' i mjesto zamjenika predstavnika krune u [[Surrey]]ju [[medicina u 1902.]] Napisao je i dužu knjigu ''The Great Boer War'' [[medicina u 1900.]] Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u [[Edinburgh|Edinburghu]] i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.


[[Datoteka:Conandoylestatue.jpg|mini|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough|Crowboroughu]]]]
[[Datoteka:Conandoylestatue.jpg|mini|Kip Arthura Conana Doylea u [[Crowborough|Crowboroughu]]]]


Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija|Britaniju]] radi [[Irska|Irskog]] podrijetla.  
Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke [[Demokratska Republika Kongo|Slobodne Države Kongo]] zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je ''The Crime Of The Congo'' [[medicina u 1909.]], dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela [[Izgubljeni svijet]] (''The Lost World'') iz [[medicina u 1912.]] Rastao se od obojice početkom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] jer je Morel bio vođa [[mirotvorstvo|pacifista]], a Casment je izdao [[Velika Britanija|Britaniju]] radi [[Irska|Irskog]] podrijetla.  


U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] [[1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.  
U kasnim godinama, Doyle se vezao za [[spiritualizam]] i napisao je roman s likom [[Profesor Challenger|Profesora Challengera]] pod imenom ''The Land Of Mist''. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga ''The Coming Of the Fairies'' iz [[medicina u 1921.]] jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča ''The Adventures Of Sherlock Holmes'' zabranjena je u [[Sovjetski Savez|SSSR-u]] [[medicina u 1929.]] za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.  


Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.
Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj [[Harry Houdini|Harryja Houdinija]], velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu ''The Edge Of The Unknown''. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.
Redak 58: Redak 58:
* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])
* [[Pustolovine Sherlocka Holmesa]] (''The Adventures of Sherlock Holmes'' - [[1892.]])
* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])
* [[Žuto lice]] (''The Memoirs of Sherlock Holmes'' - [[1894.]])
* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[1902.]])
* [[Baskervillski pas]] (''The Hound of the Baskervilles'' - [[medicina u 1902.]])
* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[1904.]])
* [[Nenastanjena kuća]] (''Povratak Sherlocka Holmesa'' - [[medicina u 1904.]])
* [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' - [[1914.]])
* [[Dolina straha]] (''The Valley of Fear'' - [[medicina u 1914.]])
* [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' - [[1917.]])
* [[Posljednja zagonetka]] (''His Last Bow'' - [[medicina u 1917.]])
* [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' - [[1927.]])
* [[Lavlja griva]] (''The Case Book of Sherlock Holmes'' - [[medicina u 1927.]])


<small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small>
<small>Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke</small>

Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44

Sir Arthur Conan Doyle

Puno ime Arthur Ignatius Conan Doyle
Rođenje 22. svibnja 1859.
Edinburgh, Škotska
Smrt 7. srpnja medicina u 1930.
Crowborough, Engleska
Zanimanje okulist
Period pisanja c.1878.medicina u 1928.
Književne vrste roman (kriminalistički, pustolovni, povijesni)
Supruga(e) Louise Hawkins
(1885. - 1906.)
Jean Lackie
(1907. - 1930.)
Djeca 5 djece:
Mary Conan Doyle
Kingsley Conan Doyle
Denis Conan Doyle
Jean Conan Doyle
Adrian Conan Doyle
Potpis

Sir Arthur Ignatius Conan Doyle (Edinburgh, 22. svibnja 1859. - Crowborough, Sussex, 7. srpnja medicina u 1930.), britanski autor kriminalističkih romana, najpoznatiji kao "otac" Sherlocka Holmesa i doktora Watsona.

Životopis

Rođen je 1859. u Edinburghu od roditelja Iraca koji su emigrirali u Škotsku. S devet godina poslan je u isusovačku školu u Stonyhurstu, a 1875. odbacio je kršćanstvo i postao agnostik. Od 1876. do 1881. studirao je medicinu u Edinburghu te obavljao praksu u Astonu (danas predgrađu Birminghama). Nakon studija postao je brodski liječnik i otplovio na zapadnoafričku obalu, a 1882. započeo je privatnu praksu u Plymouthu. Doktorat je dobio 1885. Njegova je praksa bila neuspješna, a čekajući pacijente pisao bi knjige. Prvo mu je djelo izašlo u Chambers's Edinburgh Journal prije njegove dvadesete godine.

Ozbiljnije se posvetio književnosti nedugo nakon preseljenja u odmaralište Southsea. Prvo mu je značajnije djelo bilo A Study in Scarlet ("Skica u grimizu") koje je izašlo u Beeton's Christmas Annual 1887. i u kojem se prvi put pojavljuje Sherlock Holmes, stvoren prema profesoru Josephu Bellu. Zanimljivo je da je Rudyard Kipling čestitajući Doyleu na uspjehu upitao: "Je li to moj stari prijatelj, Dr. Joe?". Za života u Southseau sudjelovao je u osnivanju Portsmoutha FC i igrao kao njihov prvi vratar.


Godine 1885. oženio je Louise Hawkins, koja je bolovala od tuberkuloze i na koncu preminula medicina u 1906. Godine medicina u 1907. njegovom drugom ženom postala je Jean Lackie u koju se zaljubio 1897. i s njom održavao platonsku vezu zbog vjernosti prvoj ženi. Doyle je imao petero djece, dvoje s prvom ženom (Mary i Kingsley) i troje s drugom (Jean, Denis i Adrian).

Godine 1890. proučavao je oko u Beču, a 1891. preselio se u London gdje je imao praksu kao okulist. To mu je dalo više vremena za pisanje, a u studenom 1891. pisao je majci: "Mislim kako bi bilo dobro ubiti Holmesa... i završiti s njim zauvijek. Odvlači mi misli od važnijih stvari." To je i napravio u prosincu 1893. u djelu The Final Problem opisavši borbu Holmesa s najvećim neprijateljem profesorom Moriartyjem u kojoj su obojica poginuli u padu s vodopada. Nakon javnog odaziva oživio ga je u djelu The Adventure Of The Empty House s objašnjenjem da je samo Moriarty preminuo, a Holmes je inscenirao svoju smrt kako bi se obračunao sa svojim drugim neprijeteljima. Sherlock Holmes se pojavio u još 56 kratkih priča i u četiri Doyleova romana te u romanima drugih autora.

Nakon Burskog rata u Južnoafričkoj Republici i međunarodnih optužbi protiv Velike Britanije zbog počinjenih okrutnosti, Doyle je napiso pamflet The War In South Africa, preveden na mnoge svjetske jezike, u kojem je opravdavao ponašanje Britanaca u ratu. Doyle je vjerovao da mu je baš taj pamflet donio titulu Sir i mjesto zamjenika predstavnika krune u Surreyju medicina u 1902. Napisao je i dužu knjigu The Great Boer War medicina u 1900. Početkom 20. stoljeća kandidirao se za Parlament kao liberal u Edinburghu i u Border Burghu, ali nije uspio pobijediti. No bio je jedan od prvih počasnih članova Britanskog skijaškog kluba.

Kip Arthura Conana Doylea u Crowboroughu

Doyle je bio uključen i u kampanju za reforme afričke Slobodne Države Kongo zajedno s novinarom Edmundom Dene Morelom i diplomatom Rogerom Casementom. Napisao je The Crime Of The Congo medicina u 1909., dugi pamflet koji opisuje zločine u Kongu. Morel i Casment dali su mu inspiraciju za likove djela Izgubljeni svijet (The Lost World) iz medicina u 1912. Rastao se od obojice početkom Prvog svjetskog rata jer je Morel bio vođa pacifista, a Casment je izdao Britaniju radi Irskog podrijetla.

U kasnim godinama, Doyle se vezao za spiritualizam i napisao je roman s likom Profesora Challengera pod imenom The Land Of Mist. Jedna je od njegovih čudnijih knjiga The Coming Of the Fairies iz medicina u 1921. jer je bio uvjeren u istinitost fotografija vila iz Cottingleya koja su bile glavna inspiracija za djelo u kojem su se mogle pročitati teorije o vilama i duhovima. Nakon ovog djela njegova zbirka kraćih priča The Adventures Of Sherlock Holmes zabranjena je u SSSR-u medicina u 1929. za vrijeme okultizma, no ta je zabrana kasnije ukinuta.

Doyle je jedno vrijeme bio prijatelj Harryja Houdinija, velikim protivnikom spiritualističkog pokreta. Iako je Houdini smatrao spiritualističke proroke varalicama (pokušavajući ih otkriti), Doyle je mislio da i Houdini ima natprirodne moći, a to je pokazao u djelu The Edge Of The Unknown. Houdini nije uspio uvjeriti Doylea da su to samo čarobni trikovi, što je dovelo do prekida prijateljstva.

Doyle je pokopan u crkvenom dvorištu u Minsteadu u New Forest, Hampshire, Engleska.

U južnoengleskom gradiću Crowboroughu, u kojem je Doyle živio 23 godine, podignut je kip u njegovu čast, a na Picardy Placeu u Edinburghu, blizu Doyleove rodne kuće stoji kip Sherlocka Holmesa.

Bibliografija

Sherlock Holmes

Hrvatski nazivi pojedinih zbirki priča nisu prijevodi imena izvornika, nego nose ime neke priče iz zbirke


Professor Challenger


Povijesni romani


Ostala djela

Vanjske poveznice