More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Petar_Kocic.jpg|mini|desno|Petar Kočić]] | |||
'''Petar Kočić''' ([[srpski jezik|srp.]] ''Петар Кочић''; [[Stričići]] pokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], [[1877.]] – [[Beograd]], [[1916.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik i političar [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpskog]] podrijetla. | '''Petar Kočić''' ([[srpski jezik|srp.]] ''Петар Кочић''; [[Stričići]] pokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], [[1877.]] – [[Beograd]], [[1916.]]) je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] književnik i političar [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpskog]] podrijetla. Ideološki bio je [[velikosrpstvo|velikosrbin]] četničke orijentacije.<ref>Hrvoje Hitrec: [https://hu-benedikt.hr/2014/10/protuhrvatski-nadzor-nad-kulturom/ ''Protuhrvatski nadzor nad kulturom'']. Hrvatska udruga Benedikt. 14. listopada 2014. Pristupljeno 7. svibnja 2025.</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
[[Datoteka:Petar Kočić Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|200px|Spomen-poprsje Kočiću u Velikom parku u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] | [[Datoteka:Petar Kočić Sarajevo.jpg|thumb|lijevo|200px|Spomen-poprsje Kočiću u Velikom parku u [[Sarajevo|Sarajevu]]]] | ||
Petar Kočić je rođen u selu [[Stričići]] na planini [[Manjača|Manjači]] pokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu je pohađao u manastiru Gomjenica gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio [[iguman]]. Gimnaziju je počeo učiti u [[Sarajevo|Sarajevu]], isključen je zbog nedoličnog ponašanja iz trećeg razreda te u [[Beograd]]u završava gimnaziju. Filozofiju je učio u [[Beč]]u. Godine [[1904.]] je došao u [[Srbija|Srbiju]] i kratko vrijeme bio učitelj u [[Skoplje|Skoplju]]. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik „Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske]], Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili. Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde. | Petar Kočić je rođen u selu [[Stričići]]na na planini [[Manjača|Manjači]] pokraj [[Banja Luka|Banjaluke]], Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu je pohađao u manastiru Gomjenica gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio [[iguman]]. Gimnaziju je počeo učiti u [[Sarajevo|Sarajevu]], isključen je zbog nedoličnog ponašanja iz trećeg razreda te u [[Beograd]]u završava gimnaziju. Filozofiju je učio u [[Beč]]u. Godine [[1904.]] je došao u [[Srbija|Srbiju]] i kratko vrijeme bio učitelj u [[Skoplje|Skoplju]]. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik „Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od [[Austro-ugarska|Austro-Ugarske]], Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog [[Bosanski sabor|Bosanskog sabora]] u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili. Uoči [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj [[duševna bolnica|duševnoj bolnici]] za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde. | ||
Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, od kojih su i "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (kazališni komad) i "Sudanija" (dijalog). U [[Zagreb|Zagrebu]] mu izlazi druga knjiga „S planine i ispod planine”. Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" [[1988.]] godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića. [[Kerempuh|Satiričko kazalište Kerempuh]] je prije domovinskog rata nosilo ima Jazavac. | Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, od kojih su i "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (kazališni komad) i "Sudanija" (dijalog). U [[Zagreb|Zagrebu]] mu izlazi druga knjiga „S planine i ispod planine”. Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" [[1988.]] godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića. [[Kerempuh|Satiričko kazalište Kerempuh]] je prije domovinskog rata nosilo ima Jazavac. | ||
Odbor akademika [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] ga je [[1993.]] godine uvrstio među [[ | Odbor akademika [[Srpska akademija znanosti i umjetnosti|Srpske akademije znanosti i umjetnosti]] ga je [[1993.]] godine uvrstio među [[Sto najznamenitijih Srba (knjiga)|sto najznačajnijih Srba]]. | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2025. u 00:55
Petar Kočić (srp. Петар Кочић; Stričići pokraj Banjaluke, 1877. – Beograd, 1916.) je bosanskohercegovački književnik i političar srpskog podrijetla. Ideološki bio je velikosrbin četničke orijentacije.[1]
Životopis
Petar Kočić je rođen u selu Stričićina na planini Manjači pokraj Banjaluke, Bosna i Hercegovina. Osnovnu školu je pohađao u manastiru Gomjenica gdje mu je otac, zaredivši se kao udovac, bio iguman. Gimnaziju je počeo učiti u Sarajevu, isključen je zbog nedoličnog ponašanja iz trećeg razreda te u Beogradu završava gimnaziju. Filozofiju je učio u Beču. Godine 1904. je došao u Srbiju i kratko vrijeme bio učitelj u Skoplju. Poslije dvije godine se preselio u Sarajevo, kao činovnik „Prosvete", ali je ubrzo otpušten zbog sudjelovanja u radničkom štrajku i protjeran u Banju Luku. Uoči aneksije Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske, Kočić pokreće list „Otadžbinu" u Banjoj Luci i stvara svoju političku grupu koja je propagirala borbu protiv Austrije i ostataka feudalnog ropstva. Kao nacionalni i socijalni revolucionar, Kočić je bio vrlo omiljen u narodnim masama i kod napredne omladine pa je izabran i za poslanika austro-ugarskog provincijskog Bosanskog sabora u Sarajevu. Vidjevši u njemu protivnika države, državni organi su ga često uhićivali i kazneno gonili. Uoči Prvog svjetskog rata na njemu su primjećeni znaci duševnog rastrojstva te je doveden u Beograd na liječenje. Umro je u beogradskoj duševnoj bolnici za vrijeme okupacije. U Bosni, tada provinciji Austro-Ugarske, na Kočića se gledalo kao na jednog od najsmjelijih poticatelja srpskog narodnog ponosa i propovjedača društvene pravde.
Kočić je napisao tri zbirke pripovjedaka, od kojih su i "S planine i ispod planine" i "Jauci sa Zmijanja" i dvije političko-socijalne satire: "Jazavac pred sudom" (kazališni komad) i "Sudanija" (dijalog). U Zagrebu mu izlazi druga knjiga „S planine i ispod planine”. Po njegovom djelu "Jazavac pred sudom" 1988. godine je snimljen istoimeni jugoslavenski film u režiji Arse Miloševića. Satiričko kazalište Kerempuh je prije domovinskog rata nosilo ima Jazavac.
Odbor akademika Srpske akademije znanosti i umjetnosti ga je 1993. godine uvrstio među sto najznačajnijih Srba.
Vanjske poveznice
- ↑ Hrvoje Hitrec: Protuhrvatski nadzor nad kulturom. Hrvatska udruga Benedikt. 14. listopada 2014. Pristupljeno 7. svibnja 2025.