Amitis od Medije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|infookvir monarh}}' u '{{Monarh | ime = | slika = | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2...
m Zamjena teksta - '[[Kategorija:Životopisi, Medija' u '[[Kategorija:Životopisi, Medijsko Carstvo'
 
Redak 80: Redak 80:


[[Kategorija:Ahemenidske kraljice i princeze|Amitis od Medije]]
[[Kategorija:Ahemenidske kraljice i princeze|Amitis od Medije]]
[[Kategorija:Životopisi, Medija]]
[[Kategorija:Životopisi, Medijsko Carstvo]]

Posljednja izmjena od 30. travanj 2025. u 00:49

Amitis (perz. Umati[1], grč. Amytis) je bila medijska princeza iz 6. stoljeća pr. Kr.

Povijesni izvori

Budući da povjesničari Ktezije i Beros navode kontradiktorne kronološke podatke, ne može se utvrditi je li postojala jedna ili pak dvije princeze Amitis. Prema jednim izvorima, bila je kćer Kijaksara, vladara Medijskog Carstva, a prema drugima kćer njegovog sina i prijestolonasljednika Astijaga (610-ih pr. Kr. - 540-ih pr. Kr.). Babilonijski povjesničar Beros spominje kako je nakon pada Novoasirskog Carstva 614. pr. Kr. sklopljen diplomatski brak između medijske princeze Amitis i babilonskog vladara Nabukodonosora II. (630. - 561. pr. Kr.), čime se želio učvrstiti medijsko-babilonski savez. Ipak, Berosova tvrdnja kako je Amitis bila Astijagova kćer postaje vrlo upitna budući kako bi Astijag prema navedenoj kronologiji trebao imati životni vijek od gotovo 100 godina[2]. Povjesničar Ktezije pak navodi kako se Amitis udala za perzijskog vladara Kira Velikog (576. - 530. pr. Kr.), koji je tim političkim brakom želio osnažiti legitimitet svoje vlasti nad Medijom[3]. Ktezije također spominje kako je Amitis rodila Kiru sina Kambiza II.[4], dok Herodot tvrdi kako je Kambizova majka zapravo bila Kasandana.

Viseći vrtovi

Amitis je navodno jako čeznula za svojom domovinom Medijom (Iran)[5] pa joj je muž, babilonski kralj Nabukodonosor II. dao sagraditi Viseće vrtove u Babilonu, koji su smatrani jednim od sedam svjetskih čuda starog vijeka. Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr.[6].

Poveznice

Izvori

  1. Amitis (enciklopedija Iranica)
  2. Astijag (Livius.org, Jona Lendering)
  3. Ktezije: „Persica“ (F-9)
  4. • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  5. • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi journal
  6. Viseći vrtovi Babilona (enciklopedija Britannica)

Vanjske poveznice