Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Krzemionki: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
m Zamjena teksta - '{{pl icon}}' u '{{polj oznaka}}'
 
Redak 16: Redak 16:
}}<small>Lokacija Krzemionkija u Poljskoj</small>  
}}<small>Lokacija Krzemionkija u Poljskoj</small>  
}}
}}
'''Krzemionki''' ili '''Krzemionki Opatowskie''' je mjesto u Poljskoj koje je najpoznatije kao [[neolitik|neolitički]] i rani [[brončano doba|brončani]] (3900.-1600. pr. Kr.) kompleks rudnika kremena iz gornjih slojeva [[Jura (geološko razdoblje)|Jurskih]] naslaga prugastog [[kremen]]a<ref name=KWG>S. Sałaciński i M. Zalewski, ''Krzemionki, Wydawnictwa Geologiczne'', 1987., str. 9. {{pl icon}}</ref>. Nalazi se oko 8 km sjeveroistočno od poljskog grada [[Ostrowiec Świętokrzyski]] i poljski je povijesni [[spomenik kulture]] od 16. listopada 1994. godine.  
'''Krzemionki''' ili '''Krzemionki Opatowskie''' je mjesto u Poljskoj koje je najpoznatije kao [[neolitik|neolitički]] i rani [[brončano doba|brončani]] (3900.-1600. pr. Kr.) kompleks rudnika kremena iz gornjih slojeva [[Jura (geološko razdoblje)|Jurskih]] naslaga prugastog [[kremen]]a<ref name=KWG>S. Sałaciński i M. Zalewski, ''Krzemionki, Wydawnictwa Geologiczne'', 1987., str. 9. {{polj oznaka}}</ref>. Nalazi se oko 8 km sjeveroistočno od poljskog grada [[Ostrowiec Świętokrzyski]] i poljski je povijesni [[spomenik kulture]] od 16. listopada 1994. godine.  
On je od 2019. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] jer „svojim podzemnim rudarskim strukturama, kremenim radionicama i oko 4.000 prolaza i jama, Krzemionki ima jednu od najopsežnijih prapovijesnih podzemnih sustava za vađenje i preradu kremena, otkrivenu do danas. Mjesto pruža informacije o životu i radu u prapovijesnim naseljima i svjedoči o izumrloj kulturnoj tradiciji. To je izvanredno svjedočanstvo o važnosti prapovijesnog razdoblja i rudarstva kremena za proizvodnju [[alat]]a u ljudskoj povijesti.”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2004/ Seven more cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List], 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2019.</ref>.
On je od 2019. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] jer „svojim podzemnim rudarskim strukturama, kremenim radionicama i oko 4.000 prolaza i jama, Krzemionki ima jednu od najopsežnijih prapovijesnih podzemnih sustava za vađenje i preradu kremena, otkrivenu do danas. Mjesto pruža informacije o životu i radu u prapovijesnim naseljima i svjedoči o izumrloj kulturnoj tradiciji. To je izvanredno svjedočanstvo o važnosti prapovijesnog razdoblja i rudarstva kremena za proizvodnju [[alat]]a u ljudskoj povijesti.”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/2004/ Seven more cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List], 6. srpnja 2019. {{eng oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2019.</ref>.
[[Slika:Krzemionki 20150519 6519.jpg|mini|lijevo|<center>Rekonstrukcija neolitskog sela iznad rudnika Krzemionkija.]]
[[Slika:Krzemionki 20150519 6519.jpg|mini|lijevo|<center>Rekonstrukcija neolitskog sela iznad rudnika Krzemionkija.]]
Redak 23: Redak 23:
Ljudi su tu tražili komade kremena (do 2 m duljine) kopajući [[pijuk|pijucima]] od [[jelen]]jskih [[rog]]ova. Komadi su potom klesani odbijanjem rubova kako bi se dobili oblici [[sjekira]], i na kraju polirani do krajnjeg oblika. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnjem odredištu. Sjekirama iz Krzemionkija se trgovalo do krajeva udaljenih do 660 km<ref name=KWG/>.
Ljudi su tu tražili komade kremena (do 2 m duljine) kopajući [[pijuk|pijucima]] od [[jelen]]jskih [[rog]]ova. Komadi su potom klesani odbijanjem rubova kako bi se dobili oblici [[sjekira]], i na kraju polirani do krajnjeg oblika. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnjem odredištu. Sjekirama iz Krzemionkija se trgovalo do krajeva udaljenih do 660 km<ref name=KWG/>.


Poslije pada proizvodnje od 1800.-1600. pr. Kr. rudnici su samo sporadično posjećivani. Selo Krzemionki se spominje tek 1509. god. kao posjed Jakuba iz [[Szydłowiec]]a. Rudnike je otkrio 1922. god. [[geolog]] Jan Samsonowicz, a slijedeće godine je [[arheologija|arheološka]] istraživanja proveo Stefan Krukowski; što je upotpunio Tadeusz Żurowski od 1958.-1961. god. Od 1950-ih rudnike je posjetio mali broj ljudi, ali je 1985. otvorena tzv. „Turistička staza br. 1”, a 1992. otvoren je i Arheološki muzej na otvorenom. Podzemna staza je danas duga 465 m i na najdubljem mjestu je duboka 11,5 m.<ref>[http://www.en.krzemionki.pl/index_x.php?krzem=trasa Muzej Krzemionki, staze] {{pl icon}} Pristupljeno 22. srpnja 2019.</ref>.
Poslije pada proizvodnje od 1800.-1600. pr. Kr. rudnici su samo sporadično posjećivani. Selo Krzemionki se spominje tek 1509. god. kao posjed Jakuba iz [[Szydłowiec]]a. Rudnike je otkrio 1922. god. [[geolog]] Jan Samsonowicz, a slijedeće godine je [[arheologija|arheološka]] istraživanja proveo Stefan Krukowski; što je upotpunio Tadeusz Żurowski od 1958.-1961. god. Od 1950-ih rudnike je posjetio mali broj ljudi, ali je 1985. otvorena tzv. „Turistička staza br. 1”, a 1992. otvoren je i Arheološki muzej na otvorenom. Podzemna staza je danas duga 465 m i na najdubljem mjestu je duboka 11,5 m.<ref>[http://www.en.krzemionki.pl/index_x.php?krzem=trasa Muzej Krzemionki, staze] {{polj oznaka}} Pristupljeno 22. srpnja 2019.</ref>.


<gallery>
<gallery>

Posljednja izmjena od 23. travanj 2025. u 03:49

Krzemionki prapovijesni rudnici kremena
Svjetska baštinaUNESCO
Krzemionki prapovijesni rudnici kremena
Poljska


Krzemionki na zemljovidu Poljska
Krzemionki
Krzemionki
Lokacija Krzemionkija u Poljskoj
Godina uvrštenja: 2019. (43. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: 1599 UNESCO

Krzemionki ili Krzemionki Opatowskie je mjesto u Poljskoj koje je najpoznatije kao neolitički i rani brončani (3900.-1600. pr. Kr.) kompleks rudnika kremena iz gornjih slojeva Jurskih naslaga prugastog kremena[1]. Nalazi se oko 8 km sjeveroistočno od poljskog grada Ostrowiec Świętokrzyski i poljski je povijesni spomenik kulture od 16. listopada 1994. godine. On je od 2019. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi jer „svojim podzemnim rudarskim strukturama, kremenim radionicama i oko 4.000 prolaza i jama, Krzemionki ima jednu od najopsežnijih prapovijesnih podzemnih sustava za vađenje i preradu kremena, otkrivenu do danas. Mjesto pruža informacije o životu i radu u prapovijesnim naseljima i svjedoči o izumrloj kulturnoj tradiciji. To je izvanredno svjedočanstvo o važnosti prapovijesnog razdoblja i rudarstva kremena za proizvodnju alata u ljudskoj povijesti.”[2].

Rekonstrukcija neolitskog sela iznad rudnika Krzemionkija.

Tijekom neolitika ovim rudnicima su se služili ljudi kulture ljevkastih vrčeva koji su širili područje iskopavanja kremena do 300 km. Kultura vrpčaste keramike se koristila ovim jamama još intenzivnije, povećavajući područje istraživanja na oko 500 km. Rudarsko područje je dugo 4,5 km, a široko 25-180 m, pokrivajući 78,5 ha. Na tom području je otkriveno preko 4.000 rudarskih okana do 9 m dubine s jamama promjera do 12 m. Na nekim zidovima rudarskih prolaza stijena oslikane su neolitičke slikarije[1].

Ljudi su tu tražili komade kremena (do 2 m duljine) kopajući pijucima od jelenjskih rogova. Komadi su potom klesani odbijanjem rubova kako bi se dobili oblici sjekira, i na kraju polirani do krajnjeg oblika. Često se trgovalo neobrađenim kremenom, a on se polirao na krajnjem odredištu. Sjekirama iz Krzemionkija se trgovalo do krajeva udaljenih do 660 km[1].

Poslije pada proizvodnje od 1800.-1600. pr. Kr. rudnici su samo sporadično posjećivani. Selo Krzemionki se spominje tek 1509. god. kao posjed Jakuba iz Szydłowieca. Rudnike je otkrio 1922. god. geolog Jan Samsonowicz, a slijedeće godine je arheološka istraživanja proveo Stefan Krukowski; što je upotpunio Tadeusz Żurowski od 1958.-1961. god. Od 1950-ih rudnike je posjetio mali broj ljudi, ali je 1985. otvorena tzv. „Turistička staza br. 1”, a 1992. otvoren je i Arheološki muzej na otvorenom. Podzemna staza je danas duga 465 m i na najdubljem mjestu je duboka 11,5 m.[3].

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Krzemionki
  1. 1,0 1,1 1,2 S. Sałaciński i M. Zalewski, Krzemionki, Wydawnictwa Geologiczne, 1987., str. 9. (polj.)
  2. Seven more cultural sites added to UNESCO’s World Heritage List, 6. srpnja 2019. (eng.) Pristupljeno 22. srpnja 2019.
  3. Muzej Krzemionki, staze (polj.) Pristupljeno 22. srpnja 2019.

Poveznice

Vanjske poveznice