Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir svetica | |||
| ime = Maria Guyart-Martin | | ime = Maria Guyart-Martin | ||
| slika =Portrait de Mère Marie de l'Incarnation.jpg | | slika =Portrait de Mère Marie de l'Incarnation.jpg | ||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
| glavna svetišta = | | glavna svetišta = | ||
}} | }} | ||
Bl. s. '''Marija od Utjelovljenja - Guyart''' (fra. ''Marie de l'Incarnation Guyart''), r. kao ''Marie Guyart'' ([[Tours]], [[28. listopada]] | Bl. s. '''Marija od Utjelovljenja - Guyart''' (fra. ''Marie de l'Incarnation Guyart''), r. kao ''Marie Guyart'' ([[Tours]], [[28. listopada]] [[kršćanstvo u 1599.|1599.]] - [[Québec (grad)|Québec]], [[30. travnja]] [[kršćanstvo u 1672.|1672.]]), francusko-kanadska [[svetica]], redovnica [[uršulinka]], velika [[mistik]]inja i prva [[misionarka]] među [[Kanadski Indijanci|kanadskim Indijancima]]. U svome djelu - Duhovnom izvještaju opisuje svoja duhovna stanja; teški put križa i [[očišćenje duše|očišćenja duše]] kroz aktivnu i pasivnu noć; strahotne [[kušnja|kušnje]], kao i milost mističnog sjedinjenja s Bogom. U Kanadi, u Québecu, među [[Huron]]ima, razvija čudesnu aktivnost, podižući samostanske zgrade i konvikte za urođeničku mladež i podučavajući je; pišući [[gramatika|gramatike]] i [[katekizam|katekizme]], navješćujući [[Evanđelje]] na 4 urođenička jezika. Svjedočanstvo je pisano otmjenim i uzvišenim stilom i izuzetnom finoćom duha kako i dolikuje otkrivenju uzvišenih tajna Ljubavi. Blaženom ju je proglasio sadašnji papa - [[Ivan Pavao II.]] god. [[kršćanstvo u 1980.|1980.]], nazvavši je "Učiteljicom duhovnog života".<ref>[http://verbum.hr/knjige/svjedocanstvo-1690/ Verbum] ''Svjedočanstvo'' (pristupljeno 5. travnja 2018.)</ref> | ||
Sveticom ju je proglasio [[papa Franjo]] 2014. godine. | Sveticom ju je proglasio [[papa Franjo]] 2014. godine. | ||
Označena je povijesnom osobom u smislu zakona o [[povijesna baština provincije Québeca|povijesnoj baštini provincije]] [[Québec]]a 5. lipnja 2017. godine.<ref>Ministère de la Culture et des Communications, «[https://mcc.gouv.qc.ca/index.php?id=2328&no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=7846&tx_ttnews%5BbackPid%5D=2&cHash=878780d3a34bd52500cbc1f54f533630 Communiqués] » [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fmcc.gouv.qc.ca%2Findex.php%3Fid%3D2328%26no_cache%3D1%26tx_ttnews%255Btt_news%255D%3D7846%26tx_ttnews%255BbackPid%255D%3D2%26cHash%3D878780d3a34bd52500cbc1f54f533630 archive], na mcc.gouv.qc.ca, 16. ožujka 2015. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> | Označena je povijesnom osobom u smislu zakona o [[povijesna baština provincije Québeca|povijesnoj baštini provincije]] [[Québec]]a 5. lipnja 2017. godine.<ref>Ministère de la Culture et des Communications, «[https://mcc.gouv.qc.ca/index.php?id=2328&no_cache=1&tx_ttnews%5Btt_news%5D=7846&tx_ttnews%5BbackPid%5D=2&cHash=878780d3a34bd52500cbc1f54f533630 Communiqués] » [http://archive.wikiwix.com/cache/?url=https%3A%2F%2Fmcc.gouv.qc.ca%2Findex.php%3Fid%3D2328%26no_cache%3D1%26tx_ttnews%255Btt_news%255D%3D7846%26tx_ttnews%255BbackPid%255D%3D2%26cHash%3D878780d3a34bd52500cbc1f54f533630 archive], na mcc.gouv.qc.ca, 16. ožujka 2015. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. travanj 2025. u 03:07
| Maria Guyart-Martin | |
|---|---|
| Rođena | 28. listopada 1599. Tours, Francuska |
| Preminula | 30. travnja 1672. Québec (grad), Kanada |
| Beatificirana | 22. lipnja 1980. |
| Kanonizirana | 3. travnja 2014. |
| Spomendan | 30. travnja |
Bl. s. Marija od Utjelovljenja - Guyart (fra. Marie de l'Incarnation Guyart), r. kao Marie Guyart (Tours, 28. listopada 1599. - Québec, 30. travnja 1672.), francusko-kanadska svetica, redovnica uršulinka, velika mistikinja i prva misionarka među kanadskim Indijancima. U svome djelu - Duhovnom izvještaju opisuje svoja duhovna stanja; teški put križa i očišćenja duše kroz aktivnu i pasivnu noć; strahotne kušnje, kao i milost mističnog sjedinjenja s Bogom. U Kanadi, u Québecu, među Huronima, razvija čudesnu aktivnost, podižući samostanske zgrade i konvikte za urođeničku mladež i podučavajući je; pišući gramatike i katekizme, navješćujući Evanđelje na 4 urođenička jezika. Svjedočanstvo je pisano otmjenim i uzvišenim stilom i izuzetnom finoćom duha kako i dolikuje otkrivenju uzvišenih tajna Ljubavi. Blaženom ju je proglasio sadašnji papa - Ivan Pavao II. god. 1980., nazvavši je "Učiteljicom duhovnog života".[1] Sveticom ju je proglasio papa Franjo 2014. godine. Označena je povijesnom osobom u smislu zakona o povijesnoj baštini provincije Québeca 5. lipnja 2017. godine.[2]
Izvori
- ↑ Verbum Svjedočanstvo (pristupljeno 5. travnja 2018.)
- ↑ Ministère de la Culture et des Communications, «Communiqués » archive, na mcc.gouv.qc.ca, 16. ožujka 2015. (pristupljeno 5. lipnja 2017.)
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.