Toggle search
Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Teodorikov mauzolej: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m no summary specified
m Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Teodorikov mauzolej'''-->{{UNESCO-svjetska baština
<!--'''Teodorikov mauzolej'''-->{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
|ime mjesta = Ranokršćanski spomenici u Ravenni
|slika = Mausoleum of Theoderic.JPG
|slika = Mausoleum of Theoderic.JPG

Posljednja izmjena od 18. travanj 2025. u 03:17

Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Svjetska baština – UNESCO
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Italija


Ravenna na zemljovidu Italija
Ravenna
Ravenna
Lokacija Ravenne u Italiji
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/788 UNESCO
Teodorikov mauzolej 1978. god.

Teodorikov mauzolej (talijanski: Mausoleo di Teodorico) je monumentalni spomenik u okolici Ravenne (italija) koji je izgradio Teodorik Veliki, Ostrogotski vladar, kao svoju grobnicu 520. godine. Ova dvokatna građevina okruglog tlocrta, sagrađena od velikih blokova istarskog kamena[1], predstavlja jedinstveno i neponovljivo arhitektonsko dostignuće.

Teodorikov mauzolej je zajedno sa sedam drugih spomenika upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Prema procjeni ICOMOS-a "poseban značaj mauzoleja je u njegovim gotskim dekoracijama koje se razlikuju od rimske i bizantske umjetnosti tog razdoblja" i u činjenici da je to "jedini primjer grobnice barbarskog kralja iz tog razdoblja."

Odlike

Dekagonalna građevina je napravljena od istarskog kamena i podijeljena je na dva kata, donji širi i gornji uži. Kamena kupola je napravljena od jednog jedinog, 300 tona teškog i 1 metar debelog, istarskog kamena promjera 10 metara, vjerojatno jednim od najvećih monolita na svijetu koji sačinjavaju kupolu[2]. Vanjski zidne plohe su joj raščlanjene plitkim nišama na katu i dubljim u prizemlju. Na prednjoj strani je uklesana duboka niša koja uokviruje ulaz u prostoriju koja je služila za crkvene obrede, dok za gornji kat vode stube. U sredini svetišta je jedna porfirna škrinja u obliku kade bez poklopca, u kojoj ne navodno bio pokopan Teodorik. Njegovi ostaci su uklonjeni za vrijeme Bizantske vladavine, kada je mauzolej pretvoren u kršćanski oratorij Sta Maria della Rotonda ("Gospe od Rotunde").

U kasnom 19. stoljeću je porozno tlo, u kojem je mauzolej tonuo, isušeno i otkopano.

  • Prilaz mauzoleju
    Prilaz mauzoleju
  • Tlocrt mauzoleja
    Tlocrt mauzoleja
  • Stražnja strana mauzoleja
    Stražnja strana mauzoleja
  • Unutrašnjost mauzoleja
    Unutrašnjost mauzoleja
  • Teodorikov sarkofag
    Teodorikov sarkofag

Bilješke i izvori

  1. ↑ Istra je tada bila dio Ostrogotskog kraljevstva
  2. ↑ Još uvijek je misterij kako je ovaj monolitni kamen transportiran iz Istre, te se vjeruje da je ova kupola simbol vojne moći Ostrogota.

Vanjske poveznice


v •  • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Teodorikov_mauzolej&oldid=558084"