Henrietta Leavitt: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m brisanje nepotrebnog teksta
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|znanstvenik}}' u '{{Infookvir znanstvenik | ime = | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | aut...
 
Redak 1: Redak 1:
{{dodaj infookvir|znanstvenik}}  
{{Infookvir znanstvenik
| ime              =
| slika            =
| slika_širina      =
| naslov            =
| datum_rođenja    =
| mjesto_rođenja    =
| datum_smrti      =
| mjesto_smrti      =
| prebivalište      =
| državljanstvo    =
| narodnost        =
| etnicitet        =
| polje            =
| radna_institucija =
| alma_mater        =
| doktorski_mentor  =
| poznat_po        =
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade          =
| web_stranica      =
| fusnote          =
}}  
[[Datoteka:Leavitt_henrietta_b1.jpg|mini|Henrietta Leavitt za radnim stolom u Opservatoriju sveučilišta Harvard]]
[[Datoteka:Leavitt_henrietta_b1.jpg|mini|Henrietta Leavitt za radnim stolom u Opservatoriju sveučilišta Harvard]]



Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:25

'
Datoteka:Leavitt henrietta b1.jpg
Henrietta Leavitt za radnim stolom u Opservatoriju sveučilišta Harvard

Henrietta Swan Leavitt (Lancaster, Massachusetts, 4. srpnja, 1868. – Cambridge, Massachusetts, 12. prosinca, 1921.) je bila američka astronomkinja.

Završila je studij astronomije na sveučilištu Radcliffe, i samo godinu dana kasnije, 1893., se zaposlila na opservatoriju sveučilišta Harvarda gdje je nastavila svoj znanstveni rad.

Znanstveni doprinos

Najvažniji doprinos astronomiji ostvarila je analizirajući fotografske ploče Malog Magellanova oblaka u sklopu kojih je proučavala promjenjive zvijezde vrste cefeida - kojima se sjaj pravilno mijenja s periodom, te je zaključila da postoji uzajamna ovisnost između sjaja zvijezde i perioda promjene prividne zvjezdane veličine. Ovo se pravilo moglo primjenjivati i na vrlo udaljene cefeide čiji se period zabilježi a potom se preko prividne i apsolutne zvjezdane veličine pronađe udaljenost zvijezde i približna udaljenost svih objekata u njezinoj blizini (primjerice galaksiji). Tek 1952. se otkrilo da postoje dvije vrste cefeida koje imaju različite ovisnosti period - luminozitet što je do tada izazivalo greške u mjerenju.[1]

Njoj u čast su nazvani asteroid i krater na Mjesecu.

Izvori

  1. Roša, Dragan, "Metode astronomskih istraživanja", 1. izd., ALFA, Zagreb, 2010.