Matvej Gusev: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{dodaj infookvir|znanstvenik}}' u '{{Infookvir znanstvenik | ime = | slika = | slika_širina = | naslov = | datum_rođenja = | mjesto_rođenja = | datum_smrti = | mjesto_smrti = | prebivalište = | državljanstvo = | narodnost = | etnicitet = | polje = | radna_institucija = | alma_mater = | doktorski_mentor = | poznat_po = | autor_kratica_bot = | aut... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Matvej Gusev'''-->{{ | <!--'''Matvej Gusev'''-->{{Infookvir znanstvenik | ||
| ime = | |||
| slika = | |||
| slika_širina = | |||
| naslov = | |||
| datum_rođenja = | |||
| mjesto_rođenja = | |||
| datum_smrti = | |||
| mjesto_smrti = | |||
| prebivalište = | |||
| državljanstvo = | |||
| narodnost = | |||
| etnicitet = | |||
| polje = | |||
| radna_institucija = | |||
| alma_mater = | |||
| doktorski_mentor = | |||
| poznat_po = | |||
| autor_kratica_bot = | |||
| autor_kratica_zoo = | |||
| nagrade = | |||
| web_stranica = | |||
| fusnote = | |||
}} | |||
'''Matvej Matvejevič Gusev''' ([[Ruski jezik|rus.]] Матве́й Матве́евич Гу́сев) (28. studenog 1826.,[[Kirov|Vyatka]], [[Rusija]] – 22. travnja 1866., [[Berlin]], [[Njemačka]]) bio je [[Rusija|ruski]] astronom. | '''Matvej Matvejevič Gusev''' ([[Ruski jezik|rus.]] Матве́й Матве́евич Гу́сев) (28. studenog 1826.,[[Kirov|Vyatka]], [[Rusija]] – 22. travnja 1866., [[Berlin]], [[Njemačka]]) bio je [[Rusija|ruski]] astronom. | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 22:24
| ' |
Matvej Matvejevič Gusev (rus. Матве́й Матве́евич Гу́сев) (28. studenog 1826.,Vyatka, Rusija – 22. travnja 1866., Berlin, Njemačka) bio je ruski astronom.
Nakon što je diplomirao na Sveučilištu Kazan (1847.), predavao je fiziku i fizičku geografiju. U 1851. sudjelovao je u ekspediciji koja je promatrala potpunu pomrčinu Sunca u Berdjansku. Radio je u opservatoriju Pulkovo kod St. Petersburga od 1850. do 1852., a potom u Opservatoriju Vilnius kao pomoćnik ravnatelja.
Godine 1860. osnovao je prvi znanstveni časopis posvećen matematici i fizici u Rusiji: Vestnik matematicheskikh nauk (ru. Вестник математических наук). Postao je direktor opservatorija u Vilniusu 1865. godine.
Prvi je dokazao nesferičnost Mjeseca, zaključujući 1860. godine da je on izdužen u smjeru Zemlje.[1] Smatra se jednim od pionira u korištenju fotografije u astronomiji, snimajući Mjesec i Sunce - uključujući sunčeve pjege - dok je radio u Opservatoriju Vilnius.
Umro je u Berlinu, Njemačka, 1866. Glavni krater na Marsu nazvan je po njemu krater Gusev, a krater je poznat kao mjesto slijetanja marsovskog rovera Spirit.
Izvori
- ↑ Članak Velike sovjetske enciklopedije o Gusevu