More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '{{Dodaj infookvir|Rijeka}}' u '{{Infookvir rijeka | ime = | slika = | vslike = <!-- veličina slike, bez "px", zadano 280 --> | slika_opis = | Duljina = | Nadmorska visina izvora = | Nadmorska visina ušća = | Minimalni istjek = | Maksimalni istjek = | Prosječni istjek = | Površina porječja = | Izvor = | Ušće... |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Kravaršćica'''-->{{ | <!--'''Kravaršćica'''-->{{Infookvir rijeka | ||
| ime = | |||
| slika = | |||
| vslike = <!-- veličina slike, bez "px", zadano 280 --> | |||
| slika_opis = | |||
| Duljina = | |||
| Nadmorska visina izvora = | |||
| Nadmorska visina ušća = | |||
| Minimalni istjek = | |||
| Maksimalni istjek = | |||
| Prosječni istjek = | |||
| Površina porječja = | |||
| Izvor = | |||
| Ušće = | |||
| Tip ušća = | |||
| Pritoke = | |||
| Brane = | |||
| Države kroz koje protječe = | |||
| Gradovi kroz koje protječe = | |||
| Slijev = | |||
| Ulijeva se u = | |||
| Plovna od - do = | |||
| karta = | |||
| vkarte = <!-- veličina karte, bez "px", zadano 280 --> | |||
| karta_opis = | |||
}} | |||
'''Kravaršćica''' ili '''Kravaščica''' je rječica u središnjoj Hrvatskoj koja izvire u Vukomeričkim goricama a uljeva se u srednjem toku u rijeku Kupu. Kroz [[Vukomeričke gorice]] protječe u dužini od 30,9 km. Kravaršćica ima značajan vodeni potencijal, osobito u donjem toku, dok se u gornjem toku može okarakterizirati kao rječica ili potok koji varira sa vodenim potencijalom ovisno o godišnjem dobu. | '''Kravaršćica''' ili '''Kravaščica''' je rječica u središnjoj Hrvatskoj koja izvire u Vukomeričkim goricama a uljeva se u srednjem toku u rijeku Kupu. Kroz [[Vukomeričke gorice]] protječe u dužini od 30,9 km. Kravaršćica ima značajan vodeni potencijal, osobito u donjem toku, dok se u gornjem toku može okarakterizirati kao rječica ili potok koji varira sa vodenim potencijalom ovisno o godišnjem dobu. | ||
Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 20:01
Kravaršćica ili Kravaščica je rječica u središnjoj Hrvatskoj koja izvire u Vukomeričkim goricama a uljeva se u srednjem toku u rijeku Kupu. Kroz Vukomeričke gorice protječe u dužini od 30,9 km. Kravaršćica ima značajan vodeni potencijal, osobito u donjem toku, dok se u gornjem toku može okarakterizirati kao rječica ili potok koji varira sa vodenim potencijalom ovisno o godišnjem dobu.
Krajobraz
- Kravaršćica izvire na prostoru općine Kravarsko, u naselju Gornji Hruševec (blizu zaseoka Popovići), ispod vrha "Severić" 218 m.
Od izvora teće prema zapadu između naselja na sjeveru Gladovec Kravarski, Kravarsko, Novo Brdo, Čakanec, i na jugu Gornji Hruševec, Gornja Opatija gdje se probija kroz središnji masiv uravnjenog niskog gorja Vukomeričke gorice i stvara dolinu široku od 1 do 2 km. Kod naselja Čakanec mjenja smijer i zaokreće prema jugozapadu te između naselja Lukinić Brdo i Dubranec sasvim mijenja smijer prema jugu gdje širi dolinu od 2 do 3 km, te se kod naselja Lijevo Sredičko uljeva u rijeku Kupu.
Hidrografija
- Srednja širina Kravaršćice u gornjem toku iznosi između 2 i 4 metra, dubina oko pola metra, u srednjem toku širina joj je od 4 do 6 metara a dubina oko metar, dok je u donjem toku blizu ušća Kravaršćica je široka do 10 metara a dubina joj je oko 4 metra.
Biljnji i životinjski svijet
- Kravaršćica obiluje ribljim vrstama koje, osobito u fazi mriješćenja, putuju uzvodno prema izvoru gdje često ostanu zarobljene u mrtvicama za vrijeme ljetnih suša kada je protok vode u gornjem dijelu minimalan.
Od ribljih vrsta poznate su som, štuka, šaran, smuđ, bijelka uz obilje riječnih rakova i školjaka što je privuklo koloniju sivih čaplji koje obitavaju u "Popovom Gaju" ispod naselja Gornji Hruševec. U dolini žive i divlje patke a od grabežljivaca sivi sokol i lisica. Česti gosti, osobito gornjeg toka Kravaršćice, su i divlje svinje koje po plićacima love ribu.
- U dolini Kravaršćice većinom su obrađene površine koje spadaju u sjenokoše zbog iznenadnih oscilacija razine vode često se izlije iz korita i poplavi katkad i čitavu dolinu te uglavnom nema oranica. Tamo gdje područja nisu obrađena rastu vrbe, topole, joha i na pojedinim ocjeditim mjestima jasen, borovica i divlji šipak. Ponegdje se obronci spuštaju u samu dolinu te se na tim mjestima nalaze oranice ili šume graba i hrasta kitnjaka, sa rastom nadmorske visine počinje hrast lužnjak, a zatim bukva po vrhovima i ponegdje na najvišim točkama oaze smreke. Na južnim obroncima vrlo česte su i šume kestena sa lijeskom.
Vrela
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Kravaršćica koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.