Tunel Lærdal: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{Dodaj infookvir|Infookvir tunel}}' u '{{Infookvir tunel | Ime = | Alternativno ime = | Slika = | Opis slike = | Mjesto = | Vrijeme gradnje = | Otvorenje = | Saniranje = | Zatvaranje = | Uprava nad tunelom = | Konstrukcija = | Namjena = | Tunelarina = | Projektant...
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Tunel Lærdal'''-->{{Dodaj infookvir|Infookvir tunel}}
<!--'''Tunel Lærdal'''-->{{Infookvir tunel
| Ime                      =
| Alternativno ime          =
| Slika                    =
| Opis slike                =
| Mjesto                    =
| Vrijeme gradnje          =
| Otvorenje                =
| Saniranje                =
| Zatvaranje                =
| Uprava nad tunelom        =
| Konstrukcija              =
| Namjena                  =
| Tunelarina                =
| Projektant                =
| Suradnici                =
| Graditelj                =
| Podizvođači              =
| Ukupna dužina            =
| Visina tunela            =
| Širina tunela            =
| Najveći raspon            =
| z. širina                =
| z. dužina                =
}}
[[Datoteka:Laerdalstunnelen.jpg|mini|desno|250px|Južni ulaz u tunel]]
[[Datoteka:Laerdalstunnelen.jpg|mini|desno|250px|Južni ulaz u tunel]]



Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 15:58

Južni ulaz u tunel

Tunel Lærdal (nor. Lærdalstunnelen) je 24,51 kilometara dug cestovni tunel u Norveškoj. Povezuje općine Lærdal i Aurland u pokrajini Sogn og Fjordane.

Gradnja

U lipnju 1992. godine Norveški parlament odlučio je da se tunel izgradi, a radovi su počeli 1995. Gradnja je dovršena 2010. godine. Ukupno je iskopano 2.500.000 kubičnih metara kamena, a tunel Lærdal postao je najduži cestovni tunel na svijetu. Projekt je koštao oko 1.082.000.000 norveških kruna.

Osnovne karakteristike

Tunel je dio autoceste E-16 koja povezuje gradove Oslo i Bergen. Zanimljiv je podatak kako nisu izgrađeni sigurnosni izlazi, ali zato postoji niz drugih zaštitnih i signalizacijskih mjera, kao npr. SOS telefoni postavljeni na svakih 250 metara. Čistoća i kvaliteta zraka osigurava se na dva načina – ventilacijom i pročišćavanjem. Tunelom dnevno prođe oko 1.000 vozila, a pristojbe za prolaz se ne naplaćuju.

Izvori