More actions
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{dz|[[Tornado (1917.)]]|istoimeni film}} | |||
[[Datoteka:Tornade003.jpg|mini|Tornado u SAD-u]] | [[Datoteka:Tornade003.jpg|mini|Tornado u SAD-u]] | ||
'''Tornado''' je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog [[kumulonimbus|kumulonimbusa]] u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država Amerike]]. Zove se i: tvister. | '''Tornado''' je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog [[kumulonimbus|kumulonimbusa]] u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država Amerike]]. Zove se i: tvister. | ||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
[[Kategorija:Meteorologija]] | [[Kategorija:Meteorologija]] | ||
[[Kategorija: | [[Kategorija:Tornada]] | ||
Posljednja izmjena od 14. travanj 2025. u 22:39
Ovo je glavno značenje pojma Tornado. Za istoimeni film pogledajte Tornado (1917.).
Tornado je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog kumulonimbusa u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima od Sjedinjenih Država Amerike. Zove se i: tvister.
On je jedna od najsilovitijih pojava u prirodi. Prema definiciji iz knjige "Glossary of Meteorology" iz 1959. godine tornado je "bijesni rotirajući stup zraka, u dodiru je s tlom, nastaje kao privjesak kumuliformne naoblake i često je viđen kao ljevkasti oblak".
Riječ "tornado" potječe od španjolskog glagola tornar (okretati).
Tornado nastaje različitim fizičkim procesima u atmosferi. Za njegov nastanak potrebno je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i donjim dijelovima atmosfere.
U blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna i relativno je hladnija u gornjim dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i sušim. Povećanjem vlage započinje jače kondenziranje u kapljice vode i tada se energija (toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. To se sve događa u oblaku kumulonimbusu (grudasto-kišnom oblaku), najnestabilnijemu i najopasnijemu od svih deset rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s ostalim strujanjima hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati vidljive rotacije koje se zbog sile teže pružaju do tla.
Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad.
Jačine tornada označavaju se po dvije ljestvice, i to po Fujitinoj ljestvici i/ili TORRO ljestvici. Kategorije F0 i F1, odnosno T0 do T3 sadržavaju tornade koji imaju brzine vjetra do oko 180 km/h. 80% tornada spada u te kategorije. Prosječni tornadi imaju promjer manji od 100 metara i pomaknu se nekoliko kilometara dok se ne raspuhnu. Žestoki tornadi mogu biti široki i po nekoliko kilometara, a imati brzinu vjetra preko 400 km/h.
Oluje s tornadima središnji dio SAD-a najčešće pogađaju u proljeće i ljeti. Neki sjevernoamerički Indijanci su zime provodili loveći u Velikoj nizini, dok su u proljeće migrirali na sjever na područje današnje Kanade da bi izbjegli ljetne vrućine i opasnost od tornada.