More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '.- 2' u '. — 2' |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rođen u Sarajevu 1913. godine. U [[Bihać|Bihaću]] završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U [[Geološko-paleontološki muzej|Geološko-paleontološkom muzeju]] [[kustos]] od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama [[Krešimir Sakač|Krešimirom Sakačem]], [[Melita Pavlosky|Melitom Pavlovskom]] i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. <ref>[http://www.geologija.hr/pdf/vijesti/Vijesti%2050_1.pdf Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1] Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930. | Rođen u Sarajevu 1913. godine. U [[Bihać|Bihaću]] završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U [[Geološko-paleontološki muzej|Geološko-paleontološkom muzeju]] [[kustos]] od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama [[Krešimir Sakač|Krešimirom Sakačem]], [[Melita Pavlosky|Melitom Pavlovskom]] i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. <ref>[http://www.geologija.hr/pdf/vijesti/Vijesti%2050_1.pdf Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1] Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930. — 2011.), str. 51-2 (pristupljeno 4. veljače 2016.)</ref> Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se [[geološko kartiranje|geološkim kartiranjem]] (istarska naselja) i inim geološkim temama.<ref name="HE"/> Muzejska problematika bila mu je osnovna djelatnost, ali bavio se i geološkom problematikom u rudnicima [[rudnik Raša|Raša]] i [[rudnik Ljubija|Ljubija]], velikim građevinskim zahvatima poput hidroelektrana [[HE Peruča|Peruča]], Split, [[HE Senj|Senj]], Rječina, tunel [[Tunel Učka|Učka]], razne magistralne ceste, [[vodoopskrba]] Rijeke i brojnih hrvatskih otoka. Osim u Hrvatskoj i BiH, djelovao i u [[Iran|Iranu]], [[Libanon|Libanonu]], [[Egipat|Egiptu]] i [[Sudan|Sudanu]]. Znanstvene i stručne radove objavio u [[Geološki vjesnik|Geološkom vjesniku]]. Član i predsjednik [[Hrvatsko geološko društvo|Hrvatskog geološkog društva]].<ref name="biografski"/> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 8. travanj 2025. u 01:49
Ivan Crnolatac (Sarajevo, 5. kolovoza 1913. - Split, 1. prosinca 1985.), hrvatski geolog, biolog i muzeolog[1][2]
Životopis
Rođen u Sarajevu 1913. godine. U Bihaću završio gimnaziju. U Zagrebu je studirao biologiju, a magistrirao je geologiju. U Geološko-paleontološkom muzeju kustos od 1941. godine. Ondje je zajedno s kolegama Krešimirom Sakačem, Melitom Pavlovskom i Antom Milanom postavio stalni postav 1968. godine. ravnatelj muzeja. [3] Bio je ravnatelj tog muzeja čijoj je modernizaciji pridonio. Bavio se geološkim kartiranjem (istarska naselja) i inim geološkim temama.[1] Muzejska problematika bila mu je osnovna djelatnost, ali bavio se i geološkom problematikom u rudnicima Raša i Ljubija, velikim građevinskim zahvatima poput hidroelektrana Peruča, Split, Senj, Rječina, tunel Učka, razne magistralne ceste, vodoopskrba Rijeke i brojnih hrvatskih otoka. Osim u Hrvatskoj i BiH, djelovao i u Iranu, Libanonu, Egiptu i Sudanu. Znanstvene i stručne radove objavio u Geološkom vjesniku. Član i predsjednik Hrvatskog geološkog društva.[2]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija LZMK Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 Hrvatski biografski leksikon, LZMK Darko Bidjin (1989): Ivan Crnolatac (pristupljeno 4. veljače 2016.)
- ↑ Vijesti Hrvatskoga geološkog društva godina XXXX, Zagreb, lipanj 2013. 50/1 Nediljka Prlj i Katarina Krizmanić: In memoriam Krešimir Sakač (1930. — 2011.), str. 51-2 (pristupljeno 4. veljače 2016.)