Čičovi: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Čičovi''' je nekoliko kilometara dugačko [[salaš]]arsko naselje. Nalazi se južno od Sombora, Rokovaca i [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]]. Pruža se od sjevera prema jugu. Proteže se između rječice [[Mostonga|Mostonge]] i prometnice [[Sombor]] - [[Stapar]]. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> | '''Čičovi''' je nekoliko kilometara dugačko [[salaš]]arsko naselje. Nalazi se južno od Sombora, Rokovaca i [[Veliki bački kanal|Velikog bačkog kanala]]. Pruža se od sjevera prema jugu. Proteže se između rječice [[Mostonga|Mostonge]] i prometnice [[Sombor]] - [[Stapar]]. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-<ref name="Sekulić84">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.<ref name="Sekulić84"/> Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.<ref name="Sekulić84"/> U [[Vojna granica|graničarskim]] vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.<ref name="Sekulić84"/> Kad je Sombor isposlovao status [[slobodni kraljevski grad|slobodnog kraljevskog grada]] [[1749.]], morao je platiti otkupninu.<ref name="Sekulić77-78">[[Ante Sekulić]]: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, {{ISBN|86-03-99816-7}}</ref> Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.<ref name="Sekulić77-78"/> Novac je pribavio hrvatski ban [[Adam Batthyány]] koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.<ref name="Sekulić77-78"/> | ||
Dijelom je prstena od 18 [[ | Dijelom je prstena od 18 [[salaš]]kih naselja oko Sombora.<ref name="Zapadnobački okrug">[http://www.zapadnobackiokrug.org.rs/index.php/lat/sombor/istorijat Zapadnobački okrug] Istorijat Sombora (srpski)</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 4. travanj 2025. u 15:48
Čičovi je nekoliko kilometara dugačko salašarsko naselje. Nalazi se južno od Sombora, Rokovaca i Velikog bačkog kanala. Pruža se od sjevera prema jugu. Proteže se između rječice Mostonge i prometnice Sombor - Stapar. U srednjim stoljećima srednjeg vijeka, u vremenima prije osmanskih osvajanja, ovdje se nalazila crkva od koje su ostale ruševine-[1] Kroz povijest ovo je naselje bilo pustarom, pa je opet oživljavalo.[1] Turski su ga popisi zabilježili kao dio Somborske nahije.[1] U graničarskim vremenima ovdje su graničari dobijali zemlje koje su smjeli obrađivati i gdje su se mogli nastanjivati.[1] Kad je Sombor isposlovao status slobodnog kraljevskog grada 1749., morao je platiti otkupninu.[2] Nije imao dovoljno novaca, pa su gradski oci odlučili uzeti zajam.[2] Novac je pribavio hrvatski ban Adam Batthyány koji je zauzvrat postao vlastelinom ove pustare.[2] Dijelom je prstena od 18 salaških naselja oko Sombora.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 84, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ante Sekulić: Bački Bunjevci i Šokci, Školska knjiga, Zagreb 1989., str. 77-78, ISBN 86-03-99816-7
- ↑ Zapadnobački okrug Istorijat Sombora (srpski)