More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Vragović''' je bila [[hrvatsko plemstvo|hrvatska]] plemićka obitelj. U dokumentima se prvo spominju u 14. stoljeću, kad su bili ''[[iobagiones castri]]'' [[varaždinska tvrđava|tvrđe]] u [[Varaždin]]u. Plemstvo je prvi dobio Grga, sin Stjepana od Maruševca. Stekao ga je [[1351.]], a ispravu je izdao kralj Ludovik. Posjede koji su Vragovići su imali [[Križovljan]], [[Virje]] i [[Selca]]. Kralj [[Matija Korvin]] je [[1466.]] dodijelio [[grbovnica|grbovnicu]] Jurju (Grguru?) i Ulriku, sinovima Ivana ''Erdewg de Mariasocz''. Od "Erdewg" (suvr. mađ. ''ördög'' — vrag), rod je stekao prezime Vragović. Članovi obitelji su poslije stekli ''[[ius gladii]]'' (pravo mača), obnašali su visoke lokalne dužnosti poput | '''Vragović''' je bila [[hrvatsko plemstvo|hrvatska]] plemićka obitelj. U dokumentima se prvo spominju u 14. stoljeću, kad su bili ''[[iobagiones castri]]'' [[varaždinska tvrđava|tvrđe]] u [[Varaždin]]u. Plemstvo je prvi dobio Grga, sin Stjepana od [[Maruševec|Maruševca]]. Stekao ga je [[1351.]], a ispravu je izdao kralj Ludovik. Posjede koji su Vragovići su imali [[Križovljan]], [[Virje]] i [[Selca]]. Kralj [[Matija Korvin]] je [[1466.]] dodijelio [[grbovnica|grbovnicu]] Jurju (Grguru?) i Ulriku, sinovima Ivana ''Erdewg de Mariasocz''. Od "Erdewg" (suvr. mađ. ''ördög'' — vrag), rod je stekao prezime Vragović. Članovi obitelji su poslije stekli ''[[ius gladii]]'' (pravo mača), obnašali su visoke lokalne dužnosti poput dožupana [[Varaždinska županija|Varaždinske županije]], izaslanika na Sabor, kraljevskog vijećnika. Tijekom postojanja ženidbama su se povezali s istaknutim plemstvom sjeverozapadne Hrvatske, kao što su obitelji [[Patačić]], [[Petheo]], [[Keczer]], [[Herkffy]], [[Otmić]] i inima.<ref name="arhinet"/> Jerolima Vragović se udala za legendarnog hrvatskog vojnog velikana [[Petar Kružić|Petra Kružića]].<ref name="Mijatović, kapetan25">Anđelko Mijatović. ''Petar Kružić — kliški i senjski kapetan''. Senjski zbornik 17., 1990.{{Hrčak|id=110362}}, str. 25.</ref> Početkom 18. stoljeća posljednji Vragović u muškoj lozi, Kristofor, stekao je naslov [[barun]]a. Kad je umro 1724., ova se je plemićka obitelj ugasila. Imanja im je preuzeo kraljev fisk a pet godina poslije ih je kupila obitelj [[Bakić (plemstvo)|Bakić]]. <ref name="arhinet">[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_7787 ''Obitelj Vragović'']. ARHiNET. Pristupljeno 14. ožujka 2025.</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 14. ožujak 2025. u 00:02
Vragović je bila hrvatska plemićka obitelj. U dokumentima se prvo spominju u 14. stoljeću, kad su bili iobagiones castri tvrđe u Varaždinu. Plemstvo je prvi dobio Grga, sin Stjepana od Maruševca. Stekao ga je 1351., a ispravu je izdao kralj Ludovik. Posjede koji su Vragovići su imali Križovljan, Virje i Selca. Kralj Matija Korvin je 1466. dodijelio grbovnicu Jurju (Grguru?) i Ulriku, sinovima Ivana Erdewg de Mariasocz. Od "Erdewg" (suvr. mađ. ördög — vrag), rod je stekao prezime Vragović. Članovi obitelji su poslije stekli ius gladii (pravo mača), obnašali su visoke lokalne dužnosti poput dožupana Varaždinske županije, izaslanika na Sabor, kraljevskog vijećnika. Tijekom postojanja ženidbama su se povezali s istaknutim plemstvom sjeverozapadne Hrvatske, kao što su obitelji Patačić, Petheo, Keczer, Herkffy, Otmić i inima.[1] Jerolima Vragović se udala za legendarnog hrvatskog vojnog velikana Petra Kružića.[2] Početkom 18. stoljeća posljednji Vragović u muškoj lozi, Kristofor, stekao je naslov baruna. Kad je umro 1724., ova se je plemićka obitelj ugasila. Imanja im je preuzeo kraljev fisk a pet godina poslije ih je kupila obitelj Bakić. [1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Obitelj Vragović. ARHiNET. Pristupljeno 14. ožujka 2025.
- ↑ Anđelko Mijatović. Petar Kružić — kliški i senjski kapetan. Senjski zbornik 17., 1990.(Hrčak), str. 25.