Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Beros: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Beros'''-->'''Beros''' ([[Akadski jezik|akadski]]: ''Bēl-rē'ušu'', prevedeno „[[Bel (mitologija)|Bel]] je njegov pastir“<ref>[http://www.livius.org/be-bm/berossus/berossus.html Beros (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, [[grčki jezik|grčki]] Βήρωσσος, ''Berossos'') (oko 340. – 270. pr.Kr.)<ref name="ReferenceA">Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.</ref> [[Babilonija|babilonski]] je svećenik<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/62669/Berosus Beros], [[Encyclopædia Britannica]]</ref>, pisac i [[astronom]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] koji je pisao na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. Živio je u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], a rođen je u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrove]] vladavine nad [[Babilon]]om ([[330. pr. Kr.|330.]] – [[323. pr. Kr.]]), možda i ranije (oko [[340. pr. Kr.]]), a prema [[Vitruvije]]vom djelu „Arhitektura“, preselio se na [[Grci|grčki]] otok [[Kos (otok)|Kos]] gdje je podučavao [[Astrologija|astrologiju]] pod patronatom [[Drevni Egipat|egipatskog]] kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod [[Seleukidi]]ma, a zatim se preseliti u [[Ptolemej I. Soter|Ptolomejev Egipat]].
''Beros''' ([[Akadski jezik|akadski]]: ''Bēl-rē'ušu'', prevedeno „[[Bel (mitologija)|Bel]] je njegov pastir“<ref>[http://www.livius.org/be-bm/berossus/berossus.html Beros (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>, [[grčki jezik|grčki]] Βήρωσσος, ''Berossos'') (oko 340. – 270. pr.Kr.)<ref name="ReferenceA">Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.</ref> [[Babilonija|babilonski]] je svećenik<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/62669/Berosus Beros], [[Encyclopædia Britannica]]</ref>, pisac i [[astronom]] iz [[Helenizam|helenističkog doba]] koji je pisao na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]. Živio je u [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeću pr. Kr.]], a rođen je u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrove]] vladavine nad [[Babilon]]om ([[330. pr. Kr.|330.]] – [[323. pr. Kr.]]), možda i ranije (oko [[340. pr. Kr.]]), a prema [[Vitruvije]]vom djelu „Arhitektura“, preselio se na [[Grci|grčki]] otok [[Kos (otok)|Kos]] gdje je podučavao [[Astrologija|astrologiju]] pod patronatom [[Drevni Egipat|egipatskog]] kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod [[Seleukidi]]ma, a zatim se preseliti u [[Ptolemej I. Soter|Ptolomejev Egipat]].


U svom djelu ''Babyloniaca'' u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i [[kozmogonija|kozmogoniji]], piše i o astrologiji i vještini tumačenja [[zvijezda]]. U skladu sa shvaćanjima ''[[Mundana astrologija|Thema mundi]]'', smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku [[Rak (znak)|Raka]], a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku [[Jarac (znak)|Jarca]].<ref name="ReferenceA"/>
U svom djelu ''Babyloniaca'' u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i [[kozmogonija|kozmogoniji]], piše i o astrologiji i vještini tumačenja [[zvijezda]]. U skladu sa shvaćanjima ''[[Mundana astrologija|Thema mundi]]'', smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku [[Rak (znak)|Raka]], a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku [[Jarac (znak)|Jarca]].<ref name="ReferenceA"/>

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:16

Beros' (akadski: Bēl-rē'ušu, prevedeno „Bel je njegov pastir“[1], grčki Βήρωσσος, Berossos) (oko 340. – 270. pr.Kr.)[2] babilonski je svećenik[3], pisac i astronom iz helenističkog doba koji je pisao na grčkom jeziku. Živio je u 3. stoljeću pr. Kr., a rođen je u doba Aleksandrove vladavine nad Babilonom (330.323. pr. Kr.), možda i ranije (oko 340. pr. Kr.), a prema Vitruvijevom djelu „Arhitektura“, preselio se na grčki otok Kos gdje je podučavao astrologiju pod patronatom egipatskog kralja. Ipak, povjesničari dvoje je li Beros mogao raditi pod Seleukidima, a zatim se preseliti u Ptolomejev Egipat.

U svom djelu Babyloniaca u tri sveska, uz priče o babilonskim bogovima i kozmogoniji, piše i o astrologiji i vještini tumačenja zvijezda. U skladu sa shvaćanjima Thema mundi, smatrao je da dolazi do svjetskog požara kada se sastanu svi planeti u znaku Raka, a do općeg potopa kada se svi planeti susretnu u znaku Jarca.[2]

Djela

  • „Babyloniaca“
  • „Procreatio“

Zanimljivosti

Izvori

  1. Beros (Livius.org, Jona Lendering)
  2. 2,0 2,1 Becker, Udo, Leksikon astrologije, str. 33.
  3. Beros, Encyclopædia Britannica

Literatura

  • Becker, Udo: Leksikon astrologije, AGM, Zagreb, 1996. ISBN 953-174-064-X
  • J. Blenkinsopp: The Pentateuch: An Introduction to the First Five Books of the Bible, izdavač: Anchor Doubleday, New York, 1992.
  • G. P. Verbrugghe i J. M. Wickersham: Berossos and Manetho Introduced and Translated: Native Traditions in Ancient Mesopotamia and Egypt, izdavač: University of Michigan Press, 2000.
  • K. Müller: Fragmenta historicorum Graecorum, Pariz, 1841. – 1870., 1–25.

Vanjske poveznice