Beogradski krug: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u '' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
''Beogradski krug''' je bilo udruženje neovisnih intelektualaca raznih profesionalnih profila u [[Beograd]]u u vrijeme [[Raspad SFRJ|raspada Jugoslavije]]. Skupina intelektualaca oštro je kritizirala organiziranu neodgovornost političkih i kulturnih elita. Premda su se smatrali neovisnim, ipak su politički bili obojani [[jugoslavenstvo]]m. Elite su krizitirali jer su "umjesto čuvati Jugoslaviju, u krvi su ju razarali", ne uzevši u obzir želje naroda koji su se željeli osamostaliti. Politički je bio obojen i zbog podjele odgovornosti za rat čime abolira djelimice Srbiju od krivnje za ratnu agresiju. Krivce za rat pronalazili su i u političkim i drugim elitama drugih republika, ne samo u Srbiji. Doduše u Srbiji su nalazili naročito najviše pripadnika protagonista nacionalističke i ratne politike, no nerazumno su nalazili protagoniste ratne politike u drugim, gotovo razoružanim republikama, prije svega tad [[Domovinski rat|napadnutoj Hrvatskoj]] i poslije [[Rat u BiH|Bosni i Hercegovini]]. Čedo rada Beogradskog kruga je knjiga [[Druga Srbija]]. Na sjednicama Beogradskog kruga u Studentskom kulturnom centru i u Domu omladine postala je istoznačnicom otpora "smišljenoj laži, zločinačkom ratu, fašističkim pogromima, besmislenim razaranjima sela i gradova... ". Jedan od najutjecajnijih intelektualaca u tom krugu bio je srbijanski sociolog i prevoditelj hrvatskog podrijetla [[Aljoša Mimica]], koji je bio član Malog vijeća Beogradskog kruga.<ref name="Vujović">(srp.) [https://www.vreme.com/cms/view.php?id=990338 Vreme] Sreten Vujović ''Vreme 1062 - In memoriam – Aljosa Mimica (1948–2011) Protiv straha i mržnje''. Broj 1062, 12. svibnja 2011. (pristupljeno 12. rujna 2018.)</ref> | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 12:47
Beogradski krug' je bilo udruženje neovisnih intelektualaca raznih profesionalnih profila u Beogradu u vrijeme raspada Jugoslavije. Skupina intelektualaca oštro je kritizirala organiziranu neodgovornost političkih i kulturnih elita. Premda su se smatrali neovisnim, ipak su politički bili obojani jugoslavenstvom. Elite su krizitirali jer su "umjesto čuvati Jugoslaviju, u krvi su ju razarali", ne uzevši u obzir želje naroda koji su se željeli osamostaliti. Politički je bio obojen i zbog podjele odgovornosti za rat čime abolira djelimice Srbiju od krivnje za ratnu agresiju. Krivce za rat pronalazili su i u političkim i drugim elitama drugih republika, ne samo u Srbiji. Doduše u Srbiji su nalazili naročito najviše pripadnika protagonista nacionalističke i ratne politike, no nerazumno su nalazili protagoniste ratne politike u drugim, gotovo razoružanim republikama, prije svega tad napadnutoj Hrvatskoj i poslije Bosni i Hercegovini. Čedo rada Beogradskog kruga je knjiga Druga Srbija. Na sjednicama Beogradskog kruga u Studentskom kulturnom centru i u Domu omladine postala je istoznačnicom otpora "smišljenoj laži, zločinačkom ratu, fašističkim pogromima, besmislenim razaranjima sela i gradova... ". Jedan od najutjecajnijih intelektualaca u tom krugu bio je srbijanski sociolog i prevoditelj hrvatskog podrijetla Aljoša Mimica, koji je bio član Malog vijeća Beogradskog kruga.[1]