Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Nikica Valentić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 17: Redak 17:
|nasljednik=[[Zlatko Mateša]]
|nasljednik=[[Zlatko Mateša]]
|prethodnik=[[Hrvoje Šarinić]]
|prethodnik=[[Hrvoje Šarinić]]
|mandat_start=[[3. travnja]] [[1993.]]
|mandat_start=[[3. travnja]] [[politika u 1993.|1993.]]
|mandat_kraj=[[7. studenog]] [[1995.]]
|mandat_kraj=[[7. studenog]] [[politika u 1995.|1995.]]
|vjera=
|vjera=
}}
}}
'''Nikica Valentić''' ([[Bilaj]], [[Gospić]], [[24. studenog]] [[1950.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i [[pravnik]].
'''Nikica Valentić''' ([[Bilaj]], [[Gospić]], [[24. studenoga]] [[politika u 1950.|1950.]] — [[3. svibnja]] [[politika u 2023.|2023.]]<ref name=umro/>), [[Hrvatska|hrvatski]] političar i [[pravnik]].


== Životopis ==
== Životopis ==


Na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] diplomirao je [[1974.]] Direktor je stambenih zadruga Stanograd i Stanoinvest od 1978. do 1983, koje su godišnje gradile po 1000 stanova. Odvjetničkim poslom se bavi od 1983. do 1990. Specijalist je za [[investicija|investicijske]] ugovore, statusno [[trgovačko pravo]], [[porez]]e i poslove s [[nekretnina|nekretninama]]. Od 1990. godine, pa sve do preuzimanja premijerskih dužnosti, bio je generalni direktor [[INA|INA - Industrija nafte d.d.]] (najvećeg hrvatskog proizvođača [[naftni derivati|naftnih derivata]]).  
Na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] diplomirao je [[1974.]] Direktor je stambenih zadruga Stanograd i Stanoinvest od 1978. do 1983., koje su godišnje gradile po 1000 stanova. Odvjetničkim poslom se bavi od 1983. do 1990. Specijalist je za [[investicija|investicijske]] ugovore, statusno [[trgovačko pravo]], [[porez]]e i poslove s [[nekretnina|nekretninama]]. Od 1990. godine, pa sve do preuzimanja premijerskih dužnosti, bio je generalni direktor [[INA|INA - Industrija nafte d.d.]] (najvećeg hrvatskog proizvođača [[naftni derivati|naftnih derivata]]).  


Postaje član [[HDZ]]-a i zastupnik u Saboru od 1992. do 1993. Po Tuđmanovoj želji, naslijedio je Hrvoja Šarinića na mjestu predsjednika Vlade. Tada je bio i dopredsjednik HDZ-a Od [[3. travnja]] [[1993.]] do [[7. studenog]] [[1995.]] obnašao je dužnost [[Premijer Hrvatske|hrvatskog premijera]]. Za Valentićeva mandata Hrvatska je zaustavila [[inflacija|inflaciju]], [[stabilizacija|stabilizirala]] [[tečaj]] domaće [[valuta|valute]] te potom dana [[30. svibnja]] [[1994.]] godine uvela novu valutu, [[kuna (novac)|kunu]].
Postaje član [[HDZ]]-a i zastupnik u Saboru od 1992. do 1993. Po Tuđmanovoj želji, naslijedio je [[Hrvoje Šarinić|Hrvoja Šarinića]] na mjestu predsjednika Vlade. Tada je bio i dopredsjednik HDZ-a.
Preuzeo je vodstvo hrvatske Vlade u vrlo teškom trenutku, u naslijeđenim gospodarskim problemima koji su datirali još iz vremena SFRJ, u vremenu velikosrpske agresije u mjesecima kad je bila snažna velikosrpska protuofenziva nakon operacije Maslenice, a Hrvatska je trpila i zbog rastuće međunarodne izolacije.
Od [[3. travnja]] [[1993.]] do [[7. studenog]] [[1995.]] obnašao je dužnost [[Premijer Hrvatske|hrvatskog premijera]]. Za Valentićeva mandata Hrvatska je zaustavila [[inflacija|inflaciju]], [[stabilizacija|stabilizirala]] [[tečaj]] domaće [[valuta|valute]] te potom dana [[30. svibnja]] [[1994.]] godine uvela novu valutu, [[kuna (novac)|kunu]].
Za njegova su mandata HV i MUP RH izvele velike oslobodilačke operacije Bljesak i Oluju i uspješno potisnule velikosrpskog osvajača u dubinu BiH.<ref name=umro>HINA: [https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/umro-je-nikica-valentic---779942.html ''Umro je Nikica Valentić '']. Dnevnik.hr. 3. svibnja 2023. Pristupljeno 14. svibnja 2023.</ref>


Zastupnik je u Saboru od 1995. do 2000. Privatni poduzetnik od 1996., trenutačno se bavi građevinom kao vlasnik tvrtke Niva inženjering.  
Zastupnik je u Saboru u dvama mandatima<ref name=umro/> od 1995. do 2000. Privatni poduzetnik od 1996. godine. Bavio se građevinom kao vlasnik tvrtke Niva inženjering.  
 
Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju.<ref>L.G.: [https://www.zagreb.info/aktualno/zg/foto-posljednji-ispracaj-nikice-valentica-cijeli-politicki-vrh-oprostio-se-od-bivseg-premijera/513894/ ''(FOTO) POSLJEDNJI ISPRAĆAJ NIKICE VALENTIĆA: Cijeli politički vrh oprostio se od bivšeg premijera '']. Zagreb.info. 5. svibnja 2023. Pristupljeno 14. svibnja 2023.</ref>
 
== Izvori, referencije i bilješke ==
{{izvori}}


{{Hrvatski premijeri}}
{{Hrvatski premijeri}}

Posljednja izmjena od 14. svibanj 2023. u 22:03

Nikica Valentić
Nikica Valentić

5. predsjednik Vlade Republike Hrvatske
trajanje službe
3. travnja 1993. – 7. studenog 1995.
Predsjednik Franjo Tuđman
Prethodnik Hrvoje Šarinić
Nasljednik Zlatko Mateša
Predsjednik Franjo Tuđman
Rođenje 24. studenog 1950.
Politička stranka Hrvatska demokratska zajednica

Nikica Valentić (Bilaj, Gospić, 24. studenoga 1950.3. svibnja 2023.[1]), hrvatski političar i pravnik.

Životopis

Na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1974. Direktor je stambenih zadruga Stanograd i Stanoinvest od 1978. do 1983., koje su godišnje gradile po 1000 stanova. Odvjetničkim poslom se bavi od 1983. do 1990. Specijalist je za investicijske ugovore, statusno trgovačko pravo, poreze i poslove s nekretninama. Od 1990. godine, pa sve do preuzimanja premijerskih dužnosti, bio je generalni direktor INA - Industrija nafte d.d. (najvećeg hrvatskog proizvođača naftnih derivata).

Postaje član HDZ-a i zastupnik u Saboru od 1992. do 1993. Po Tuđmanovoj želji, naslijedio je Hrvoja Šarinića na mjestu predsjednika Vlade. Tada je bio i dopredsjednik HDZ-a. Preuzeo je vodstvo hrvatske Vlade u vrlo teškom trenutku, u naslijeđenim gospodarskim problemima koji su datirali još iz vremena SFRJ, u vremenu velikosrpske agresije u mjesecima kad je bila snažna velikosrpska protuofenziva nakon operacije Maslenice, a Hrvatska je trpila i zbog rastuće međunarodne izolacije. Od 3. travnja 1993. do 7. studenog 1995. obnašao je dužnost hrvatskog premijera. Za Valentićeva mandata Hrvatska je zaustavila inflaciju, stabilizirala tečaj domaće valute te potom dana 30. svibnja 1994. godine uvela novu valutu, kunu. Za njegova su mandata HV i MUP RH izvele velike oslobodilačke operacije Bljesak i Oluju i uspješno potisnule velikosrpskog osvajača u dubinu BiH.[1]

Zastupnik je u Saboru u dvama mandatima[1] od 1995. do 2000. Privatni poduzetnik od 1996. godine. Bavio se građevinom kao vlasnik tvrtke Niva inženjering.

Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoju.[2]

Izvori, referencije i bilješke

  1. 1,0 1,1 1,2 HINA: Umro je Nikica Valentić . Dnevnik.hr. 3. svibnja 2023. Pristupljeno 14. svibnja 2023.
  2. L.G.: (FOTO) POSLJEDNJI ISPRAĆAJ NIKICE VALENTIĆA: Cijeli politički vrh oprostio se od bivšeg premijera . Zagreb.info. 5. svibnja 2023. Pristupljeno 14. svibnja 2023.