Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Banski stol: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Banski stol'''-->'''Banski stol''' ([[latinski jezik|lat.]] ''tabula banalis''), [[priziv]]ni sud [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatske i Slavonije]]. Preteča mu je [[bansko sudište]] (oktavalni sud) koje su spominje u izvorima još od [[12. stoljeće|12. stoljeća]].
'''Banski stol''' ([[latinski jezik|lat.]] ''tabula banalis''), [[priziv]]ni sud [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatske i Slavonije]]. Preteča mu je [[bansko sudište]] (oktavalni sud) koje su spominje u izvorima još od [[12. stoljeće|12. stoljeća]].


Kako bi se unaprijedila sudbena vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koju je do tada obavljao [[Ban|hrvatski ban]] ili [[protonotar]], kralj [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Habsburg]] predložio je [[1723.]] godine osnivanje posebnog banskog suda sa sjedištem u [[Zagreb]]u, koji će vršiti [[jurisdikcija|jurisdikciju]] nad čitavom Hrvatskom.<ref>Šišić, F., str. 369.</ref>
Kako bi se unaprijedila sudbena vlast u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koju je do tada obavljao [[Ban|hrvatski ban]] ili [[protonotar]], kralj [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo III. Habsburg]] predložio je [[1723.]] godine osnivanje posebnog banskog suda sa sjedištem u [[Zagreb]]u, koji će vršiti [[jurisdikcija|jurisdikciju]] nad čitavom Hrvatskom.<ref>Šišić, F., str. 369.</ref>

Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 08:54

Banski stol (lat. tabula banalis), prizivni sud Hrvatske i Slavonije. Preteča mu je bansko sudište (oktavalni sud) koje su spominje u izvorima još od 12. stoljeća.

Kako bi se unaprijedila sudbena vlast u Hrvatskoj koju je do tada obavljao hrvatski ban ili protonotar, kralj Karlo III. Habsburg predložio je 1723. godine osnivanje posebnog banskog suda sa sjedištem u Zagrebu, koji će vršiti jurisdikciju nad čitavom Hrvatskom.[1]

Predsjednik suda bio je ban, a uz njega osam prisjednika (assessores) koje je imenovao Sabor. Od 1725. kralj je imenovao članove Banskog stola.[2]

Reformom iz 1851. godine Banski stol je definiran kao viši zemaljski sud s drugostupanjskim ovastima, a nakon 1918. ovlasti su mu proširene i na Međimurje.[2] Ukinut je 1945. godine.

Bilješke

  1. Šišić, F., str. 369.
  2. 2,0 2,1 Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 169.

Literatura

  • Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. II, Zagreb, 2005. ISBN 953-7224-02-3
  • Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, pregled povijesti hrvatskog naroda 1526.-1918., drugi dio, Split, 2004. ISBN 953-214-198-7