Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Baktrija: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Baktrija'''-->[[Datoteka:BactriaMap.jpg|mini|300px|Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi]]
[[Datoteka:BactriaMap.jpg|mini|300px|Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi]]


'''Baktrija''' ([[perzijski|perz.]] بـلـخ: ''Bâkhtriš'') ili '''Baktrijana''', povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca [[Hindukuš]] i rijeke [[Amu-Darja]] u današnjem [[Afganistan]]u<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48344/Bactria Baktrija (enciklopedija Britannica)]</ref>, [[Uzbekistan]]u i [[Tadžikistan]]u. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas ''Balkh'')<ref name="Britannica"/>.
'''Baktrija''' ([[perzijski|perz.]] بـلـخ: ''Bâkhtriš'') ili '''Baktrijana''', povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca [[Hindukuš]] i rijeke [[Amu-Darja]] u današnjem [[Afganistan]]u<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/48344/Bactria Baktrija (enciklopedija Britannica)]</ref>, [[Uzbekistan]]u i [[Tadžikistan]]u. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas ''Balkh'')<ref name="Britannica"/>.

Posljednja izmjena od 13. svibanj 2022. u 04:25

Drevna Baktrija i njeni gradovi

Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu[1], Uzbekistanu i Tadžikistanu. Njena prijestolnica bio je grad Baktra (danas Balkh)[1].

Od sredine 6. stoljeća pr. Kr. bila je pod Perzijskim Carstvom odnosno pod kontrolom iranske dinastije Ahemenida[2], dok je dva stoljeća kasnije osvaja Aleksandar Makedonski, poslije kojeg regijom vlada helenistička dinastija Seleukida. Smatra se kako je zoroastrizam rođen upravo u Baktriji[2].

Baktrija je dugo vremena prestavljala važno raskrižje između Istoka i Zapada[1] kako kopnene trgovine, tako i religije i umjetnosti. Nakon 7. stoljeća pr. Kr. trajno je pala pod muslimansku vlast.

Smatra se kako su današni Tadžici direktni potomci drevnih Baktrijaca[3].

Izvori

Vanjske poveznice