More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Ammiakoprovod NS.jpg|200px|desno|thumb|Najduži svjetski cjevovod [[amonijak]]a od Rusije do Ukrajine]] | |||
'''Cjevovod''' je sustav [[cijev]]i za [[prijevoz]] robe najčešće u [[tekućina|tekućem]] i [[plin]]ovitom stanju. Pomoću pneumatskih cijevi mogu se transportirati i [[kruta tvar|krute tvari]] pomoću [[zrak]]a pod pritiskom. | '''Cjevovod''' je sustav [[cijev]]i za [[prijevoz]] robe najčešće u [[tekućina|tekućem]] i [[plin]]ovitom stanju. Pomoću pneumatskih cijevi mogu se transportirati i [[kruta tvar|krute tvari]] pomoću [[zrak]]a pod pritiskom. | ||
Posljednja izmjena od 12. svibanj 2022. u 23:42
Cjevovod je sustav cijevi za prijevoz robe najčešće u tekućem i plinovitom stanju. Pomoću pneumatskih cijevi mogu se transportirati i krute tvari pomoću zraka pod pritiskom.
Svaka kemijski stabilna tvar u plinovitom i tekućem stanju može se tranportirati putem cjevovoda. Postoji jako puno različitih vrsta cjevovoda poput: naftovoda, plinovoda, cjevovoda za transport otpadnih voda, vodovoda ili čak cvjevovoda za transport piva.
Najvažniji cjevovodi s ekonomske točke gledišta su cjevovodi za prijevoz sirove nafte i zemnog plina. To je i najbolji način za prjevoz tih sirovina u usporedbi s željezničkim prijevozom ima nižu cijenu po jedinici i brži prijenos sirovina. Iako se cjevovodi mogu izgraditi i pod morem, to je ekonomski i tehnički vrlo zahtjevan proces, tako da većina sirove nafte radije se prevozi tankera po moru, nego da se grade naftovodi pod morem.
Naftovodi se grade od nehrđajućeg čelika. Cijevi su s unutarnjim promjerom od 30 do 120 cm. Gdje je god moguće, grade se na površini zemlje. Sirova nafta obično se transportira brzinom od oko 1 do 6 m/s.