Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ciprijan Brkić: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ciprijan Brkić'''-->'''Ciprijan Brkić'''  ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[3. veljače]] [[1868.]] - [[Drinovci]], [[28. srpnja]] [[1945.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[pisac]] i sakupljač narodnog blaga iz [[Hrvati u BiH|BiH]].
'''Ciprijan Brkić'''  ([[Studenci (Ljubuški, BiH)|Studenci]], [[3. veljače]] [[1868.]] - [[Drinovci]], [[28. srpnja]] [[1945.]]), [[hrvatska književnost|hrvatski]] je [[pisac]] i sakupljač narodnog blaga iz [[Hrvati u BiH|BiH]].


U [[franjevci|franjevački]] red stupio 26. studenoga 1884. [[Teolog]]iju studirao u Sieni (Italija). Profesor [[tjelovježba|tjelovježbe]] na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.  
U [[franjevci|franjevački]] red stupio 26. studenoga 1884. [[Teolog]]iju studirao u Sieni (Italija). Profesor [[tjelovježba|tjelovježbe]] na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.  

Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 18:31

Ciprijan Brkić (Studenci, 3. veljače 1868. - Drinovci, 28. srpnja 1945.), hrvatski je pisac i sakupljač narodnog blaga iz BiH.

U franjevački red stupio 26. studenoga 1884. Teologiju studirao u Sieni (Italija). Profesor tjelovježbe na širokobriješkoj gimnaziji, a potom kapelan, župni pomoćnik, župnik, samostanski vikar i vjeroučitelj u Duvnu, Klobuku, Kočerinu, Glavatičevu, Humcu, Konjicu, Mostaru i Drinovcima. Sabirao narodno blago, zapisivao pripovijedanja i opisivao narodne običaje.

Djela: Miho, Ivan Strašni sud (epovi u rukopisu), Focij i Slaveni (povijesne rasprave u rukopisu), Bitnica, Hrvatski rječničić, Jezgra, Prijedlog za uređenje hrvatskog jezika, basne i priče i dr. (radovi u rukopisu).

Izvor

  • Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas
Sadržaj