Chikena: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Sikiana''' (Chiquena, Chikena, Sikiyana, Tchikôyána), pleme američkih Indijanaca porodice [[Cariban]] nastanjeno na sjeveru [[brazil]]ske države [[Pará]] između rijeka Rio Cafuini, Turuna i Itapi blizu granice Surinama, i u [[Surinam]]u sa još 11 drugih plemena na rijeci [[Sipaliwini]] u selu [[Kwamalasamutu]]. | |||
Prve glasove o njima donosi u ranom 20. stoljeću [[William Curtis Farabee]] koji je sa Škotom Johnom Ogilvieom i 4 [[Wapisiana|Wapisijanca]] putovao čamcem rijekom Buna-wau od [[Mapuera|Mapuere]] prema [[Trombetas]]u. | Prve glasove o njima donosi u ranom 20. stoljeću [[William Curtis Farabee]] koji je sa Škotom Johnom Ogilvieom i 4 [[Wapisiana|Wapisijanca]] putovao čamcem rijekom Buna-wau od [[Mapuera|Mapuere]] prema [[Trombetas]]u. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 12:28
Sikiana (Chiquena, Chikena, Sikiyana, Tchikôyána), pleme američkih Indijanaca porodice Cariban nastanjeno na sjeveru brazilske države Pará između rijeka Rio Cafuini, Turuna i Itapi blizu granice Surinama, i u Surinamu sa još 11 drugih plemena na rijeci Sipaliwini u selu Kwamalasamutu.
Prve glasove o njima donosi u ranom 20. stoljeću William Curtis Farabee koji je sa Škotom Johnom Ogilvieom i 4 Wapisijanca putovao čamcem rijekom Buna-wau od Mapuere prema Trombetasu.
Tijekom 16. i 17. stoljeća oni su bili vweoma moblian narod koji je naveliko putovao radi trgovine sa narodima iz Llana, džungle, bazena Orinoca i Anda. Tek nakon uvođenja posijeci-i-spali agrikulture postali su sjedilački ratari, uzgajivači manioke, danas glavnog izvora prehrane.
Populacija Sikiana u novije vrijeme veoma je malena: 33 u Brazilu (1986 SIL), i 15 u Surinamu (2001 Carlin) [1]. Po drugim podacima ima ih oko 800 [2]. U Venezueli su možda nestali.