More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Automobilizam u Hrvatskoj''' išao je ukorak s razvitkom športskog [[automobilizam|automobilizma]] u Europi i na cijelom svijetu. <ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=4752 Hrvatska enciklopedija] ''automobilizam'', LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 10. lipnja 2017.)</ref> | |||
Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, travnja [[1902.]] kroz Hrvatsku prolazi dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan [[Prvi hrvatski automobilni klub]], a [[1907.]] u Splitu Auto-club Spalato. Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je [[13. travnja]] [[1912.]] kad je pri [[Hrvatski športski savez|Hrvatskome športskom savezu]] osnovana Sekcija za automobilizam. Prva automobilistička utrka za [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u automobilizmu|Prvenstvo Hrvatske i Slavonije]] održana je [[8. rujna]] [[1912.]] godine na relaciji Zagreb - Varaždin - Zagreb. Već siječnja [[1914.]], dok su automobili bili još uvijek velika rijetkost u Hrvatskoj, već je Hrvatska imala prvo stručno glasilo automobilističke športske grane, [[Hrvatski automobilni list]], čiji je izdavač bio Prvi hrvatski automobilni klub. U dijelovima Hrvatske u Kraljevini SHS djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Poslije 1945. ujedinjen je rad automobilističkim i motociklističkim klubovima u Hrvatskoj. Od [[1946.]] do [[1977.]], održavala se [[Velika nagrada Jadrana (automobilizam)|Velika nagrada Jadrana]] na stazi [[Preluk]] u [[Opatija|Opatiji]], najveće automobilističko natjecanje u Hrvatskoj. Od [[1948.]] djeluje jedinstveni [[Auto-moto savez Hrvatske]] koji pokriva automobilistički i [[motociklizam u Hrvatskoj|motociklistički]] šport. [[1975.]] uređeno je trkalište Glavica kraj Požege, a na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]] kod Rijeke godine [[1978.]] izgrađena je najveća kružna staza u Hrvatskoj, [[automotodrom Grobnik]]. [[5. listopada]] [[1991.]] osnovan je [[Hrvatski auto i moto športski savez]], član [[FIA]]-e od [[1992.]] godine. Automobilistički i karting savez odvojili su se od motociklističkoga saveza te je u Zagrebu [[1997.]] osnovan [[Hrvatski auto i karting savez]]. U samostalnoj Hrvatskoj hrvatski automobilisti postigli su najveće međunarodne uspjehe, prije svih [[Niko Pulić]], višestruki europski [[brdski automobilizam|brdski automobilistički]] prvak 1999.-2002. i 2007. godine.<ref name="enciklopedija"/> | Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, travnja [[1902.]] kroz Hrvatsku prolazi dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan [[Prvi hrvatski automobilni klub]], a [[1907.]] u Splitu Auto-club Spalato. Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je [[13. travnja]] [[1912.]] kad je pri [[Hrvatski športski savez|Hrvatskome športskom savezu]] osnovana Sekcija za automobilizam. Prva automobilistička utrka za [[Prvenstvo Hrvatske i Slavonije u automobilizmu|Prvenstvo Hrvatske i Slavonije]] održana je [[8. rujna]] [[1912.]] godine na relaciji Zagreb - Varaždin - Zagreb. Već siječnja [[1914.]], dok su automobili bili još uvijek velika rijetkost u Hrvatskoj, već je Hrvatska imala prvo stručno glasilo automobilističke športske grane, [[Hrvatski automobilni list]], čiji je izdavač bio Prvi hrvatski automobilni klub. U dijelovima Hrvatske u Kraljevini SHS djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Poslije 1945. ujedinjen je rad automobilističkim i motociklističkim klubovima u Hrvatskoj. Od [[1946.]] do [[1977.]], održavala se [[Velika nagrada Jadrana (automobilizam)|Velika nagrada Jadrana]] na stazi [[Preluk]] u [[Opatija|Opatiji]], najveće automobilističko natjecanje u Hrvatskoj. Od [[1948.]] djeluje jedinstveni [[Auto-moto savez Hrvatske]] koji pokriva automobilistički i [[motociklizam u Hrvatskoj|motociklistički]] šport. [[1975.]] uređeno je trkalište Glavica kraj Požege, a na [[Grobničko polje|Grobničkom polju]] kod Rijeke godine [[1978.]] izgrađena je najveća kružna staza u Hrvatskoj, [[automotodrom Grobnik]]. [[5. listopada]] [[1991.]] osnovan je [[Hrvatski auto i moto športski savez]], član [[FIA]]-e od [[1992.]] godine. Automobilistički i karting savez odvojili su se od motociklističkoga saveza te je u Zagrebu [[1997.]] osnovan [[Hrvatski auto i karting savez]]. U samostalnoj Hrvatskoj hrvatski automobilisti postigli su najveće međunarodne uspjehe, prije svih [[Niko Pulić]], višestruki europski [[brdski automobilizam|brdski automobilistički]] prvak 1999.-2002. i 2007. godine.<ref name="enciklopedija"/> | ||
Inačica od 8. svibanj 2022. u 10:41
Automobilizam u Hrvatskoj išao je ukorak s razvitkom športskog automobilizma u Europi i na cijelom svijetu. [1]
Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, travnja 1902. kroz Hrvatsku prolazi dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Jedanaest godina poslije osnivanja prvog automobilističkog kluba u Europi i na svijetu, francuskog L’Automobile Club de France, u Zagrebu je osnovan Prvi hrvatski automobilni klub, a 1907. u Splitu Auto-club Spalato. Nadnevak koji se uzima za početak djelovanja automobilističkog strukovnog saveza u Hrvatskoj je 13. travnja 1912. kad je pri Hrvatskome športskom savezu osnovana Sekcija za automobilizam. Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je 8. rujna 1912. godine na relaciji Zagreb - Varaždin - Zagreb. Već siječnja 1914., dok su automobili bili još uvijek velika rijetkost u Hrvatskoj, već je Hrvatska imala prvo stručno glasilo automobilističke športske grane, Hrvatski automobilni list, čiji je izdavač bio Prvi hrvatski automobilni klub. U dijelovima Hrvatske u Kraljevini SHS djeluje zagrebačka sekcija Automobilskoga kluba Kraljevine SHS. Poslije 1945. ujedinjen je rad automobilističkim i motociklističkim klubovima u Hrvatskoj. Od 1946. do 1977., održavala se Velika nagrada Jadrana na stazi Preluk u Opatiji, najveće automobilističko natjecanje u Hrvatskoj. Od 1948. djeluje jedinstveni Auto-moto savez Hrvatske koji pokriva automobilistički i motociklistički šport. 1975. uređeno je trkalište Glavica kraj Požege, a na Grobničkom polju kod Rijeke godine 1978. izgrađena je najveća kružna staza u Hrvatskoj, automotodrom Grobnik. 5. listopada 1991. osnovan je Hrvatski auto i moto športski savez, član FIA-e od 1992. godine. Automobilistički i karting savez odvojili su se od motociklističkoga saveza te je u Zagrebu 1997. osnovan Hrvatski auto i karting savez. U samostalnoj Hrvatskoj hrvatski automobilisti postigli su najveće međunarodne uspjehe, prije svih Niko Pulić, višestruki europski brdski automobilistički prvak 1999.-2002. i 2007. godine.[1]
Vožnja na kronometar u Hrvatskoj kao disciplina nastala je 1996. godine. Utemeljitelj kronometarske discipline je Edi Milokanović. Početci tih vožnja bili su na karting pisti u Portorožu, otkamo je preselilo u Pulu. Od 2000. godine trajno je ostala u Taru. Natjecanje je nazvano Istarskom rivijerom jer se održavalo duž istarske rivijere: u Rapcu, Plomin Luci, Poreču, Puli i dr., a jedina koja je bila u unutrašnjosti bila je u Kanfanaru. Ukupno je do travnja 2019. organizirano stotinjak utrka prvenstva Istarske rivijere.[2]
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija automobilizam, LZ Miroslav Krleža (pristupljeno 10. lipnja 2017.)
- ↑ Glas Istre Gordana Čalić Šverko: NAGRADA TAR - VABRIGA 2019.: Utrka u kojoj je bitan vozač 5. travnja 2019. (pristupljeno 10. studenoga 2019.)
Vanjske poveznice
- Facebook Povijest automobilizma