More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Chaque''' (Chaké), grupa plemena iz [[Venezuela|Venezuele]] s obje strane [[Serranía de los Motilones]]. Pripadaju široj skupini [[Yukpa]]. S istočne strane sa sjevera na jug živjela su plemena: [[Aguas Blancas]], [[Cunaguasata]], [[Tucuco]], [[Sicacao]], [[Parirí]], [[Chaké]], [[Yasa]], [[Macoita]] i [[Macoa]]. Sa zapadne strane sijere sa sjevera na jug bili su: [[Socomba]], [[Casacará]], [[Milagru]], [[Togaima]] i [[Tolima]]. | |||
Chaké su (kao i [[Mape]] i [[Zorca]]) poljodjelci polumigratorskog tipa, uzgajivaći brojnih kultura među kojima [[kukuruz]], [[grah]], [[slatki krumpir]], [[slatka manioka]], [[papaja]], [[ananas]], [[duhan]], i drugo. Poznaval isu tkalačke stanove a bili su i vješti u pletenju košara. Njihova nošnja je duga pamučn tunika<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/45/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref> tipična Arhuaco plemenima sa Sijere. Vješti su i kao lovci i kao ribari. Ribu love lukom i strijelom<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/466/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. Pasa nisu imali, a jedino pleme za koje je poznato da je u tim krajevima imalo [[psi|pse]], bil isu [[Aburrá]], a ta vrsta pasa bila je mutava. Sela im je posjetio Bolinder (1925) sastoje se od jednostavnih natkrivenih nastambi koje asu jedva pružala ikakvu zaštitu od kiše i hladnoće. Pod je prekriven paprati i rogožinama na kojima se spavalo. Visećih mreža za spavanje i klupa nisu imali<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/467/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. Prevladava [[monogamija]], a prakticiraju ritualnu izolaciju ''nečistih djevojaka'' koje dobivaju prvu [[menstruacija|menstruaciju]]. Djevojku izoliraju u neku posebnu kolibu gdje o njoj narednih deset dana brine neka starija žena iz sela<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/474/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. | Chaké su (kao i [[Mape]] i [[Zorca]]) poljodjelci polumigratorskog tipa, uzgajivaći brojnih kultura među kojima [[kukuruz]], [[grah]], [[slatki krumpir]], [[slatka manioka]], [[papaja]], [[ananas]], [[duhan]], i drugo. Poznaval isu tkalačke stanove a bili su i vješti u pletenju košara. Njihova nošnja je duga pamučn tunika<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/45/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref> tipična Arhuaco plemenima sa Sijere. Vješti su i kao lovci i kao ribari. Ribu love lukom i strijelom<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/466/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. Pasa nisu imali, a jedino pleme za koje je poznato da je u tim krajevima imalo [[psi|pse]], bil isu [[Aburrá]], a ta vrsta pasa bila je mutava. Sela im je posjetio Bolinder (1925) sastoje se od jednostavnih natkrivenih nastambi koje asu jedva pružala ikakvu zaštitu od kiše i hladnoće. Pod je prekriven paprati i rogožinama na kojima se spavalo. Visećih mreža za spavanje i klupa nisu imali<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/467/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. Prevladava [[monogamija]], a prakticiraju ritualnu izolaciju ''nečistih djevojaka'' koje dobivaju prvu [[menstruacija|menstruaciju]]. Djevojku izoliraju u neku posebnu kolibu gdje o njoj narednih deset dana brine neka starija žena iz sela<ref>[http://www.biodiversitylibrary.org/item/88643#page/474/mode/1up Handbook of So. Am. Indians]</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 00:18
Chaque (Chaké), grupa plemena iz Venezuele s obje strane Serranía de los Motilones. Pripadaju široj skupini Yukpa. S istočne strane sa sjevera na jug živjela su plemena: Aguas Blancas, Cunaguasata, Tucuco, Sicacao, Parirí, Chaké, Yasa, Macoita i Macoa. Sa zapadne strane sijere sa sjevera na jug bili su: Socomba, Casacará, Milagru, Togaima i Tolima.
Chaké su (kao i Mape i Zorca) poljodjelci polumigratorskog tipa, uzgajivaći brojnih kultura među kojima kukuruz, grah, slatki krumpir, slatka manioka, papaja, ananas, duhan, i drugo. Poznaval isu tkalačke stanove a bili su i vješti u pletenju košara. Njihova nošnja je duga pamučn tunika[1] tipična Arhuaco plemenima sa Sijere. Vješti su i kao lovci i kao ribari. Ribu love lukom i strijelom[2]. Pasa nisu imali, a jedino pleme za koje je poznato da je u tim krajevima imalo pse, bil isu Aburrá, a ta vrsta pasa bila je mutava. Sela im je posjetio Bolinder (1925) sastoje se od jednostavnih natkrivenih nastambi koje asu jedva pružala ikakvu zaštitu od kiše i hladnoće. Pod je prekriven paprati i rogožinama na kojima se spavalo. Visećih mreža za spavanje i klupa nisu imali[3]. Prevladava monogamija, a prakticiraju ritualnu izolaciju nečistih djevojaka koje dobivaju prvu menstruaciju. Djevojku izoliraju u neku posebnu kolibu gdje o njoj narednih deset dana brine neka starija žena iz sela[4].
Chaké su opisani kao ljudi niskog, gotov pigmoidnog stasa[5].