Arija (satrapija): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[datoteka:Perserreich_500_v.Chr.jpg|mini|300px|'''Arija''' (između [[Partija (satrapija)|Partije]], [[Drangijana|Drangijane]] i [[Baktrija|Baktrije]]) na karti [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] oko [[500. pr. Kr.]]]] | |||
'''Arija''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Haraiva'', [[Avestanski jezik|avest.]] ''Haraeuua'', [[grčki|grč.]] ''Ἀρ(ε)ὶα'', [[latinski|lat.]] ''Aria'') povijesna je regija [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz doba [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/aria-region-in-the-eastern-part-of-the-persian-empire Arija (enciklopedija Iranica)]</ref>, a danas dio istočnog [[Iran]]a i zapadnog [[Afganistan]]a. | '''Arija''' ([[perzijski|staroperz.]] ''Haraiva'', [[Avestanski jezik|avest.]] ''Haraeuua'', [[grčki|grč.]] ''Ἀρ(ε)ὶα'', [[latinski|lat.]] ''Aria'') povijesna je regija [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] iz doba [[iran]]ske dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>[http://www.iranicaonline.org/articles/aria-region-in-the-eastern-part-of-the-persian-empire Arija (enciklopedija Iranica)]</ref>, a danas dio istočnog [[Iran]]a i zapadnog [[Afganistan]]a. | ||
Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 11:53
Arija (staroperz. Haraiva, avest. Haraeuua, grč. Ἀρ(ε)ὶα, lat. Aria) povijesna je regija Perzijskog Carstva iz doba iranske dinastije Ahemenida[1], a danas dio istočnog Irana i zapadnog Afganistana.
Zemljopis
Arija je područje koje je uglavnom obuhvaćalo dolinu rijeke Hari (grč. Ἄρ(ε)ιος), koja je postala eponimom za cijelu regiju[2]. U antičko doba smatrala se vrlo plodnom te je bila poznata po proizvodnji vina. Regija Arija omeđena je planinama regija Paropamisade na istoku te Margu i Hirkanije na sjeveru, odnosno pustinjama regija Karmanije i Drangijane na jugu. Detaljno su je opisali povjesničari Klaudije Ptolomej i Strabon, a prema njihovim zapisima radi se o današnoj regiji Herat na zapadu današnjeg Afganistana[3].
Prema Plotomeju, prvobitni glavni grad Arije bio je Artacoana (grč. Ἀρτακόανα) ili Articaudna (grč. Ἀρτικαύδνα). U njegovoj blizini kasnije je po nalogu Aleksandra Makedonskog ili njegovih nasljednika izgrađena nova metropola Aleksandrija Arijana (grč. Ἀλεξάνδρεια ἡ ἐν Ἀρίοις), odnosno današnji Herat u sjeverozapadnom Afganistanu. Ptolomej navodi i nekoliko drugih bogatih i plodnih gradova, poput Arije, Suzije, Kandake, Bitakse, Sotere, Nisibisa i Sarmatine.
Povijest
Arija se spominje u zapisima iz doba dinastije Ahemenida kao jedna od perzijskih satrapija (pokrajina)[4]. Oko 520. pr. Kr. slavni perzijski vladar Kir Veliki priključio je Ariju novonastalom Perzijskom Carstvu. Spomenuta je u Darijevim kraljevskim zapisima u Behistunu koji datiraju iz 520. pr. Kr. Delegati iz Arije prikazani su na kraljevskim grobnicama u Nakš-e Rustamu, te na reljefima istočnog stubišta apadane u Perzepolisu. Reljefi ih prikazuju u odjeći skitskog stila; sa tunikama i visokim čizmama, te upletenim turbanom oko glave.
U vrijeme Aleksandra Makedonskog, Arija je očito bila važna pokrajina. Njome je upravljao Satibarzan, koji je uz Besa iz Baktrije i Barsenta iz Arahozije bio jedan od tri glavna satrapa istočnog dijela Perzijskog Carstva. Aleksandar je krajem 330. pr. Kr. pokorio pokrajinu i osvojio njezin glavni grad Artacoanu. Arija je kasnije bila dijelom helenističkog carstva u doba Seleukida, no 167. pr. Kr. ponovo dio novog iranskog carstva Parta, odnosno kasnije Sasanida.
Izvori
- ↑ Arija (enciklopedija Iranica)
- ↑ Arijan: „Anabasis Alexandri“, 4.6.6
- ↑ Arijci (Livius.org, Jona Lendering)
- ↑ Satrapije (Livius.org, Jona Lendering)
Vanjske poveznice
| |||||||||
