Plenerizam: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m file->datoteka |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Plenerizam'''-->[[ | <!--'''Plenerizam'''-->[[Datoteka:Prof. Ferdo Ladika, Anica Vranković i Heda Rušec - sat slikanja na obali Drave u Varaždinu.jpg|mini|<center>Sat slikanja u pleneru na obali [[Drava|Drave]] u [[Varaždin]]u: prof. Ferdo Ladika, [[Anica Vranković]] i Heda Rušec, 1957.]] | ||
'''Plenerizam''' ([[francuski|fr.]] ''pleinairisme'', prema ''en plein air'': na otvorenom), je pojam koji označava slikanje izravno u prirodi koje se odlikuje svjetlošću, svježinom i živošću boja<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=48693 plenerizam] na Hrvatskoj enciklopediji LZMK, pristupljeno 31. svibnja 2019.</ref>. | '''Plenerizam''' ([[francuski|fr.]] ''pleinairisme'', prema ''en plein air'': na otvorenom), je pojam koji označava slikanje izravno u prirodi koje se odlikuje svjetlošću, svježinom i živošću boja<ref name=HE>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=48693 plenerizam] na Hrvatskoj enciklopediji LZMK, pristupljeno 31. svibnja 2019.</ref>. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 17:03
Plenerizam (fr. pleinairisme, prema en plein air: na otvorenom), je pojam koji označava slikanje izravno u prirodi koje se odlikuje svjetlošću, svježinom i živošću boja[1].
Prema biografu Joachimu von Sandartu, prvi slikar koji je svoje slike, ulja na platnu, slikao u prirodi bio je Claude Lorrain, još u 17. st. No, do početka 19. st. za slike krajolika izrađivale su se u prirodi samo pripremne skice i studije, a same kompozicije dovršavale su se u atelijeru[1]. Prvi su u prirodi počeli slikati engleski pejzažisti John Constable i R. P. Bonington. Plenerizam se osobito širi nakon što 1830-tih barbizonci, inspirirani Johnom Constableom, nastoje prikazati prirodu pod različitim vremenskim okolnostima i svjetlosnim uvjetima. Njihov primjer slijedili su američka Škola rijeke Hudson i na koncu impresionisti, te talijanski Macchiaioli.
Taj će način slikanja osobito proslaviti impresionisti Claude Monet, Pierre-Auguste Renoir i Edgar Degas, a u nas Slava Raškaj, Celestin Medović, Vlaho Bukovac, Ferdo Kovačević, Gabrijel Jurkić i Ljudevit Šestić, te u drugoj polovici 20. st. Alfred Krupa (stariji).
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 plenerizam na Hrvatskoj enciklopediji LZMK, pristupljeno 31. svibnja 2019.
- Ante Vranković, Claude Lorrain - Virtuoz pejzažnog slikarstva, Hrvatska revija, 3./2005., str. 112.-115.
- Jadranka Damjanov i Ksenija Radulić, Plener, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 194