More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Szerczé Jezus (1896).JPG|thumb|right|240px|Prvo izdanje molitvenika ''Szerczé Jezus,'' [[1896.]] godine (Univerzitetna knjižnica, [[Maribor]]).]] | |||
'''Anton Števanec,''' ponegdje '''Štefanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Stevanecz Antal'') ([[Vanča vas]], [[29. prosinca]] [[1861.]] – [[Zalaháshágy]], [[12. travnja]] [[1921.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[pisac]], [[kantor]] i [[učitelj]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. | '''Anton Števanec,''' ponegdje '''Štefanec''' ([[mađarski jezik|mađarski]]: ''Stevanecz Antal'') ([[Vanča vas]], [[29. prosinca]] [[1861.]] – [[Zalaháshágy]], [[12. travnja]] [[1921.]]) [[Slovenci|slovenski]] je [[pisac]], [[kantor]] i [[učitelj]] u [[Mađarska|Mađarskoj]]. | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 10:31
.JPG)
Anton Števanec, ponegdje Štefanec (mađarski: Stevanecz Antal) (Vanča vas, 29. prosinca 1861. – Zalaháshágy, 12. travnja 1921.) slovenski je pisac, kantor i učitelj u Mađarskoj.
Rođen je bio u današnjom Prekomurju (Slovenija) kod Tišine, kao sin Matjaša (Matije) Števanca i Žužane Ratnik. U Kisegu u sirotištu Kelcz-Adélffy je odrastao. 1874. – 1881. je učio u Kisegu. Prvo u Čurguju je radio kao učitelj 1881. – 1884. godine, zatim u Tišini u svojem zavičaju tri godine (1884. – 1887.). Četiri mjeseca je radio u Heveškoj županiji, 1887. – 1890. godine pa u Cankovi.
Osam godina je radio u Števanovcima kod Monoštra, gdje je bio ujedno kantor i bilježnik. 1896. godine je pisao svoje djelo na prekomurskom jeziku, Szercé Jezus (ranije Szrcé Jezus, hrvatski Srce Isusa) molitvenik i pjesmaricu. Molitvenik ima pet izdanja. U prvih godinama rado su rabili Števancov molitvenik u Števanovcima, na Gornjom Seniku i u Pečarovcima.
Števanec je bio nasilni, pripit i nemaran čovjek. Iz mjesta su ga progonili 30. siječnja, 1898., u mjesto Kerkakutas u Zalsku županiju. 1901. godine je radio u Zalaháshágyu i ovdje je umro. 1917. godine Sambotelska biskupija je zabranila molitvenik Szrcé Jezus.