More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Anto Raos''' ([[Gari]], [[Debar]], Makedonija, [[5. rujna]] [[1931.]] - [[Tuzla]], [[22. svibnja]] [[2020.]]), hrvatski i bosanskohercegovački profesor, športaš, športski i gospodarski djelatnik, javni društveni djelatnik i športski i gospodarski dužnosnik. <ref name="forum">(boš.) [http://www.forumtz.org/odbor.htm Forum građana Tuzle] Odbor (pristupljeno 20. travnja 2018.)</ref><ref name="SAM">(srp.) [http://www.yurope.com/zines/SAM/arhiva_4/0007.html Yurope Online] SAM 23/03/1996 - Intervju br. 376: ''Dr. Ante Raos - Dalje ruke od Bosne.'' Preuzeto sa SAM - Srpska Anarhisticka Mreza. Razgovarala Snežana Rakočević-Novaković. (pristupljeno 20. travnja 2018.)</ref><ref name="klix">(boš.) [https://www.klix.ba/magazin/kultura/promovisana-knjiga-pisem-o-svom-zivotu-dr-ante-raosa/110924031 Klix.ba] D. Brkić/Sarajevo-x.com: ''Promovisana knjiga "Pišem o svom životu" dr. Ante Raosa'', 24. rujna 2011. (pristupljeno 20. travnja 2018.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 09:36
Anto Raos (Gari, Debar, Makedonija, 5. rujna 1931. - Tuzla, 22. svibnja 2020.), hrvatski i bosanskohercegovački profesor, športaš, športski i gospodarski djelatnik, javni društveni djelatnik i športski i gospodarski dužnosnik. [1][2][3]
Životopis
Rodio se u makedonskom selu Garima, općina Debar. Od 1942. godine živi u Tuzli (Solima). Godine 1958. završio je Tehnološki fakultet, magistrirao je 1967., a doktorirao 1970. godine. Bio je aktivni športaš, isticao se u gospodarstvu, te djelovao kao športski djelatnik i dužnosnik. Radio u gospodarstvu 41 godinu. 21 godinu bio je na čelu Koksno-kemijskog kombinata Boris Kidrič (KHK) u Lukavcu i Kemijskog kombinata Sodaso u Tuzli te Gospodarske komore BiH. Na tuzlanskom Tehnološkom fakultetu predavao u statusu izvanrednog profesora. BiH. Predsjedavao je Nogometnim savezom i savezom zajednica za tjelesnu kulturu SR BiH. Bio je član Upravnog odbora i predsjedništva Nogometnog saveza Jugoslavije i predsjednik zajednica prvoligaša u SFRJ, te je često boravio u Beogradu. Bio je prvi predsjednik Foruma građana Tuzle i prvi predsjednik predratnog udruženja menadžera BiH. Rat je proveo boreći se protiv svakog nacionalizma, mržnje i netolerancije. Godine 1996. je prvi put došao u Beograd na poziv srpskih oporbenjaka. Doputovao je u delegaciji neovisnih intelektualaca sarajevskog Kruga 99 i tuzlanskog Foruma gradjana, kao jedini koji je član obiju udruga. Član je Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Djelatni je sudionik u radu Društva "Hrvatski dom" i Kluba "Ivan Mažuranić". Član je Upravnog odbora Soroseve Zaklade Otvoreno društvo. Danas je član OO BiH. Dobitnik je velikog broja odlikovanja i priznanja.[1][2] Na glasu je kao odlučan koji ne trpi demagogije. Dok je bio u Slobodi, danonoćno je bdio nad ekipom.[4] Objavio memoarsko-životopisnu knjigu Pišem o svom životu.[3] Sudjeluje u dokumentarnom filmu 99 o tuzlanskoj Slobodi snimljenom povodom 99 postojanja kluba.[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Forum građana Tuzle Odbor (pristupljeno 20. travnja 2018.)
- ↑ 2,0 2,1 (srp.) Yurope Online SAM 23/03/1996 - Intervju br. 376: Dr. Ante Raos - Dalje ruke od Bosne. Preuzeto sa SAM - Srpska Anarhisticka Mreza. Razgovarala Snežana Rakočević-Novaković. (pristupljeno 20. travnja 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 (boš.) Klix.ba D. Brkić/Sarajevo-x.com: Promovisana knjiga "Pišem o svom životu" dr. Ante Raosa, 24. rujna 2011. (pristupljeno 20. travnja 2018.)
- ↑ (boš.) Front Slobode Alem Haman: Fahrudin Avdičević: "Nekada je Tuzla živjela za Slobodu", 14. veljače 2017. (pristupljeno 20. travnja 2018.)
- ↑ (boš.) Radio Kameleon Vedran J.:Dokumentarni film “99” doživjet će TV premijeru, 13. ožujka 2018. (pristupljeno 20. travnja 2018.)