Bugarska gora: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Bugarska gora'''-->'''Bugarska gora''' ([[latinski]]: ''Silvas Bulgarorum'') ili '''Velika bugarska gora''' ([[latinski]]: ''Silva Magna Bulgarica'') povijesno je šumsko područje koje se proteže od [[Niš]]a <ref>{{Citiranje knjige |last= Kojčeva |first= Elena |authorlink= Elena Kojčeva |title= Първите кръстоносни походи и Балканите |year= 2004 |publisher= Векове, {{ISBN|954-91167-5-1}}}}</ref><ref name="Zanetov">{{Citiranje knjige |last= Zanetov |first= Gavril |authorlink= Gavril Zanetov |title= Българи на Морава |year= 1914 |publisher= Либерален клуб }}</ref> i pruža istočno od [[Trajanova vrata|Trajanovih vrata]] na početku [[Trakijska nizina|Trakijske nizine]].<ref>[https://books.google.bg/books?id=5nu2AAAAIAAJ&q=Силва+Магна+Булгарика&dq=Силва+Магна+Булгарика&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjW9e2YzKXSAhUFuhQKHQ8IAHQQ6AEIOTAF Bŭlgaria: kratka geografia, Authors: Liubomir Antonov Dinev, Kiril Ivanov Mishev, Edition 3, Publisher Nauka i izkustvo, 1980, str. 145.]</ref><ref>{{Citiranje knjige |last= Rajčevski |first= Stojan |authorlink= Stojan Rajčevski |title= Нишавските българи |year= 2004 |publisher= Балкани, {{ISBN|954-8353-79-2}} }}</ref><ref>Razvitie na estestvoznanieto i meditsinata v nashite zemi, Author Tsvetan Kristanov, Izd-vo na Bŭlgarskata akademiia na naukite, 1966, [https://books.google.bg/books?id=7bMnAAAAMAAJ&q=Силва+Магна+Булгарика&dq=Силва+Магна+Булгарика&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjpwcK9yqXSAhUBkBQKHUBqCPEQ6AEIMTAEstr. 19].</ref>
'''Bugarska gora''' ([[latinski]]: ''Silvas Bulgarorum'') ili '''Velika bugarska gora''' ([[latinski]]: ''Silva Magna Bulgarica'') povijesno je šumsko područje koje se proteže od [[Niš]]a <ref>{{Citiranje knjige |last= Kojčeva |first= Elena |authorlink= Elena Kojčeva |title= Първите кръстоносни походи и Балканите |year= 2004 |publisher= Векове, {{ISBN|954-91167-5-1}}}}</ref><ref name="Zanetov">{{Citiranje knjige |last= Zanetov |first= Gavril |authorlink= Gavril Zanetov |title= Българи на Морава |year= 1914 |publisher= Либерален клуб }}</ref> i pruža istočno od [[Trajanova vrata|Trajanovih vrata]] na početku [[Trakijska nizina|Trakijske nizine]].<ref>[https://books.google.bg/books?id=5nu2AAAAIAAJ&q=Силва+Магна+Булгарика&dq=Силва+Магна+Булгарика&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjW9e2YzKXSAhUFuhQKHQ8IAHQQ6AEIOTAF Bŭlgaria: kratka geografia, Authors: Liubomir Antonov Dinev, Kiril Ivanov Mishev, Edition 3, Publisher Nauka i izkustvo, 1980, str. 145.]</ref><ref>{{Citiranje knjige |last= Rajčevski |first= Stojan |authorlink= Stojan Rajčevski |title= Нишавските българи |year= 2004 |publisher= Балкани, {{ISBN|954-8353-79-2}} }}</ref><ref>Razvitie na estestvoznanieto i meditsinata v nashite zemi, Author Tsvetan Kristanov, Izd-vo na Bŭlgarskata akademiia na naukite, 1966, [https://books.google.bg/books?id=7bMnAAAAMAAJ&q=Силва+Магна+Булгарика&dq=Силва+Магна+Булгарика&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwjpwcK9yqXSAhUBkBQKHUBqCPEQ6AEIMTAEstr. 19].</ref>


U užem smislu zemljopisno područje pokriva šumovite planine [[Timočka krajina|Timočke krajine]] koja se nalazi istočno od [[Morava (Srbija)|Morave]].<ref name="Zanetov"/>
U užem smislu zemljopisno područje pokriva šumovite planine [[Timočka krajina|Timočke krajine]] koja se nalazi istočno od [[Morava (Srbija)|Morave]].<ref name="Zanetov"/>

Posljednja izmjena od 1. svibanj 2022. u 06:14

Bugarska gora (latinski: Silvas Bulgarorum) ili Velika bugarska gora (latinski: Silva Magna Bulgarica) povijesno je šumsko područje koje se proteže od Niša [1][2] i pruža istočno od Trajanovih vrata na početku Trakijske nizine.[3][4][5]

U užem smislu zemljopisno područje pokriva šumovite planine Timočke krajine koja se nalazi istočno od Morave.[2]

Izvori

  1. • Nepoznat parametar: authorlink
  2. 2,0 2,1
    • Nepoznat parametar: authorlink
  3. Bŭlgaria: kratka geografia, Authors: Liubomir Antonov Dinev, Kiril Ivanov Mishev, Edition 3, Publisher Nauka i izkustvo, 1980, str. 145.
  4. • Nepoznat parametar: authorlink
  5. Razvitie na estestvoznanieto i meditsinata v nashite zemi, Author Tsvetan Kristanov, Izd-vo na Bŭlgarskata akademiia na naukite, 1966, 19.