Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,8 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Palladijev motiv: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m file->datoteka
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Palladijev motiv'''-->[[File:Palazzo della Ragione.gif|thumb|mini|'''Paladijev motiv''' na crtežu Palazzo della Ragione (tzv. „Bazilike“) u [[Vicenza|Vicenzi]], objavljen u Palladijevoj knjizi „Quattro Libri dell'Architettura“). 1570.]]
<!--'''Palladijev motiv'''-->[[Datoteka:Palazzo della Ragione.gif|thumb|mini|'''Paladijev motiv''' na crtežu Palazzo della Ragione (tzv. „Bazilike“) u [[Vicenza|Vicenzi]], objavljen u Palladijevoj knjizi „Quattro Libri dell'Architettura“). 1570.]]
[[File:Archi con colonne in marmo bianco con serliane.jpeg|thumb|mini|'''Paladijev motiv''', Palazzo della Ragione („Bazilika“) u [[Vicenza|Vicenzi]], 1549.-1614.]]
[[Datoteka:Archi con colonne in marmo bianco con serliane.jpeg|thumb|mini|'''Paladijev motiv''', Palazzo della Ragione („Bazilika“) u [[Vicenza|Vicenzi]], 1549.-1614.]]


'''Palladijev motiv''' je naziv dan od Francuza (''motif Palladio'') kombinaciji luka i stupova koju je [[Andrea Palladio]], posljednji veliki arhitektonski teoretičar renesanse primijenio u oblikovanju pročelja tzv. „Bazilike“ <ref>Summerson 1991</ref>, zapravo gradske vijećnice okružene trgovinama u Vicenzi.
'''Palladijev motiv''' je naziv dan od Francuza (''motif Palladio'') kombinaciji luka i stupova koju je [[Andrea Palladio]], posljednji veliki arhitektonski teoretičar renesanse primijenio u oblikovanju pročelja tzv. „Bazilike“ <ref>Summerson 1991</ref>, zapravo gradske vijećnice okružene trgovinama u Vicenzi.

Inačica od 1. svibanj 2022. u 06:05

Paladijev motiv na crtežu Palazzo della Ragione (tzv. „Bazilike“) u Vicenzi, objavljen u Palladijevoj knjizi „Quattro Libri dell'Architettura“). 1570.
Paladijev motiv, Palazzo della Ragione („Bazilika“) u Vicenzi, 1549.-1614.

Palladijev motiv je naziv dan od Francuza (motif Palladio) kombinaciji luka i stupova koju je Andrea Palladio, posljednji veliki arhitektonski teoretičar renesanse primijenio u oblikovanju pročelja tzv. „Bazilike“ [1], zapravo gradske vijećnice okružene trgovinama u Vicenzi.

Dvoetažne lođe koje se pružaju uokolo sva četiri pročelja zdanja, oblikovao je detaljno proporcijski strukturiranim rasporedom odabranih elemenata koji čine „palladijev motiv“ – osnovnu jedinicu čijim su umnažanjem kao kod rimskog amfiteatra formirane sve vanjske vizure „Bazilike“.

Paladijev motiv zapravo se sastoji od spoja širokog i visokog, lučno zaključenog polja s dva uska bočna polja, iznad kojih se nalazi ravna arhitravna greda trabeacije.

Motiv je vjerojatno izveden iz rimske arhitekture slavoluka. Potječe još od Bramantea, upotrebljavao ga je i Sebastiano Serlio.[2]

Potaknut glasovitom Sansovinovom Bibliotekom Marcianom u Veneciji, Palladio motiv razvija u dva duga niza, jedan iznad drugog[3], omeđujući ga polustupovima prislonjenim na masivne zidane pilone, dok drugi polustupovi, oni s čelne tj. pročelne strane pilona, za trećinu viši od unutarnjih, omeđuju umnožene jedinice osnovnoga motiva.


Bilješke

  1. Summerson 1991
  2. Müller/Vogel 2000
  3. Müller/Vogel 2000


Literatura

  • Müller/Vogel 2000 - Werner Müller; Gunther Vogel: Atlas arhitekture 2, preveo Milan Pelc, Zagreb, 2000., str. 421
  • Summerson 1991 – Summerson, John: The Classical Language of Architecture, London, 1991., str. 129-130 (s. v. Palladian motif)