Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ana Vlaška: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Ana Vlaška'''-->'''Ana''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Anna of Wallachia'', [[Bugarski jezik|bugarski]] ''Анна'') bila je [[Vlaška (pokrajina)|vlaška]] [[princeza]] i [[bugarska]] [[carica]] iz [[kuća Basarab|kuće Basarab]]. Znana je i kao '''Ana Basaraba'''.<ref>Божилов, Иван. ''Фамилията на Асеневџи (1186–1460)'', София, 1985.</ref>
'''Ana''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Anna of Wallachia'', [[Bugarski jezik|bugarski]] ''Анна'') bila je [[Vlaška (pokrajina)|vlaška]] [[princeza]] i [[bugarska]] [[carica]] iz [[kuća Basarab|kuće Basarab]]. Znana je i kao '''Ana Basaraba'''.<ref>Божилов, Иван. ''Фамилията на Асеневџи (1186–1460)'', София, 1985.</ref>


Njezina majka je bila Klara, koja je bila [[Rimokatolička Crkva|rimokatolkinja]], a otac joj je bio pravoslavni [[Nikola Aleksandar]]. Ana je imala sestru [[Ana Basaraba|Anku]], koja je bila carica [[Srbija|Srbije]].  
Njezina majka je bila Klara, koja je bila [[Rimokatolička Crkva|rimokatolkinja]], a otac joj je bio pravoslavni [[Nikola Aleksandar]]. Ana je imala sestru [[Ana Basaraba|Anku]], koja je bila carica [[Srbija|Srbije]].  

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 13:06

Ana (eng. Anna of Wallachia, bugarski Анна) bila je vlaška princeza i bugarska carica iz kuće Basarab. Znana je i kao Ana Basaraba.[1]

Njezina majka je bila Klara, koja je bila rimokatolkinja, a otac joj je bio pravoslavni Nikola Aleksandar. Ana je imala sestru Anku, koja je bila carica Srbije.

Za razliku od oca, Ana je bila rimokatolkinja. Ipak, moguće je da se poslije preobratila na pravoslavlje.

Njezin je muž bio car Bugarske Ivan Stracimir, kojem je rodila troje djece:

Izvori

  1. Божилов, Иван. Фамилията на Асеневџи (1186–1460), София, 1985.
  2. Ivan Tjutjundžiev i Plamen Pavlov, Bălgarskata dăržava i osmanskata ekspanzija 1369–1422, Veliko Tărnovo, 1992.
  3. Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526
Sadržaj