Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Amfora: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m no summary specified
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Amfora'''-->[[File:Amphorae.jpg|thumb|right|250px|Amfore]]
[[File:Amphorae.jpg|thumb|right|250px|Amfore]]
[[File:Gradski muzej Makarska - amfore.jpg|thumb|right|250px|Zbirka amfora u Gradskom muzeju Makarska]]
[[File:Gradski muzej Makarska - amfore.jpg|thumb|right|250px|Zbirka amfora u Gradskom muzeju Makarska]]
'''Amfora,''' antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske.
'''Amfora,''' antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske.

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 10:05

Amfore
Zbirka amfora u Gradskom muzeju Makarska

Amfora, antička keramička trbušasta posuda dugačkog i uskog vrata s dva drška i, najčešće, špicastim dnom. Rabila se za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, datula, žitarica i dr. Specifični oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Javljaju se u Grčkoj, preuzimaju ih Rimljani, a proizvode se sve do 11. st. na području Bizanta. Oblik amfora (zaobljenost, duljina vrata, izgled držača) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju grčke (koje su i jedine ukrašavane i ponekad imaju prošireno dno na kojem mogu samosalno stajati), sjevernoafričke, španjolske, istarske, italske, rimske.

Amfore se često pronalaze prilikom podmorskih arheoloških istraživanja u svim dijelovima Jadrana i Mediterana. Na primjer, hidroarheološka zbirka u Gospinoj batariji u gradu Visu sadrži 634 amfore izronjene u uvali Vela svitinja na sjevernoj strani otoka Visa.[1]

Vidi

Izvori

  1. Boris Čagro, Issa, povijesno arheološki vodič, Arheološki muzej, Split, 2004., str. od 35 do 37, ISBN 953-7174-02-6

Vanjske poveznice